Nova Istra

278 OGLEDI Miodrag KALČIĆ prošlosti, stalne oscilacije i inverzije, budući jednako munjeviti obrati, demografske kompresije i dekompresije, kako nemilosrdna (brojčano hladna) demografska povi- jest Pule nemarno i hladno pokazuje, slijede joj nagle i velike depopulacije u početci- ma fašizma i na kraju angloameričke uprave (1947.), uz kasniju ponovnu (kad smo se već dotakli termodinamičkih termina) ekspanziju u početcima socijalizma, tako- đer neusporedivu s ostalim hrvatskim i većinom europskih gradova slične veličine. Nakon dugih srednjovjekovnih i novovjekovnih stoljeća ratova, gladi, bijede, po- šasti (napose kuge), bolesti (poglavito malarije) i razbojništava, Pula konačno 1842. premašuje tisuću duša i bilježi 1.126 stanovnika 24 . Petnaest godina kasnije, prema prvome službenom austrijskom popisu stanovništva 1857., u gradu je živjelo 3,22 puta više žitelja, ali svejedno samo 3.628 stanovnika (zajedno s vojnim osobama, i nadalje tako prikazujemo), a u kotaru Pula, grad i 13 okolnih sela, gotovo još toliko, ukupno 6.551 stanovnik. Zanimljiva je i društveno indikativna podjela stanovniš- tva kotara Pule prema zanimanju, izvorima zarade i uzdržavanja: 22 duhovnika, 62 činovnika, 21 vojnik (neaktivan), 13 književnika i artista, 2 odvjetnika i notara, 10 sanitetskih osoba, 686 zemljoposjednika, 13 rentijera, 119 tvorničara i obrtnika, 29 trgovaca, 110 pomoraca i ribara, 147 obrtničkih radnika, 19 trgovačkih pomoćni- ka, 40 osoba ostalih usluga, 93 nadničara, 797 pomoćnih poljoprivrednih radnika, 57 dječaka iznad 14 godina života i 4.311 žena s djecom ispod 14 godina života. 25 Za Pulu to je, u petnaest godina (od 1842. do 1857.), golem porast (velikih 222 %), ali Pule (sa svojih 3.628 žitelja) još uvijek nema među prvih deset općina i gra- dova Istre. Tek je na jedanaestome mjestu, poslije Rovinja (9.891), Pazina (7.966), Buzeta (7.525), Buja (5.811), Poreča (5.748), Kršana (5.244), Vodnjana (4.825), Lanišća (3.820), Žminja (3.697) i Oprtlja (3.678). 26 Dvanaest godina kasnije, 1869., Pula ponavlja gradivo, ponovno popisuje trostruko povećanje, 10.601 stanovnik (ili porast za 192 %), a jedanaest godina kasnije, 1880., dva i pol puta više žitelja, s već Harmonije-Zmije, / Grad utemelje: Grk bi mu neki rekao – ‘Grad Bjegunaca’, / no njihov ga jezik imenova Polom.“ Mate Križman:„Antička svjedočanstva o Istri“, Zavičajna naklada„Žakan Juri“, Pula, 1997., str. 50. 24 Miroslav Bertoša:„Usponi i sutoni“, u: Elmo Cvek (ur.), Srđa Orbanić (prir.):„Pula: tri tisućljeća mita i stvarnosti, tri tisuće godina povijesti Pule“, C.A.S.H., Pula, 2005., str. 92. 25 Bernard Stulli:„Istarsko okružje 1825-1860.: upravni sustav – demografske prilike – gospodar- ska struktura (prvi dio)“, Historijski arhiv Pazin, Historijski arhiv Rijeka, Pazin-Rijeka, 1984., str. 160, Tablica br. 9. 26 Nikola Vojnović:„Promjene u broju i razmještaju stanovništva na današnjem prostoru Istarske županije (1857.-1910.)“, u: Aleksej Kalc (ur.):„Prvi moderni popis stanovništva u Istri / Il primo censimento demografico moderno in Istria / Prvi moderni popis prebivalstva v Istri“, Histria editiones, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Kopar-Pula, 2012., str. 187-189.