Nova Istra

277 Miodrag KALČIĆ OGLEDI zbog kojih su svi izgrađeni (dakako, izuzmemo li njihovu očitu kamenu prisutnost, posrednu profilaktičku i za mogućeg neprijatelja strateško-psihološku komponentu). Urbano i gradbeno moderna je Pula nastala i prvenstveno služila austrijskim mi- litantnim (pomorskim) sadržajima, ratno-mornaričkim i pratećim poslovima, zane- marujući uobičajenu građansku slobodu (kretanja, življenja i uživanja); bila je tipična velika gradska vojarna, grad neugodnosti, nelagode i stalnih sumnji na potencijalne špijune (od sijaset primjera izdvojimo jedan: tada tek četiri mjeseca profesor engle- skoga jezika James Joyce, ni kriv ni dužan, zbog te je sumnje zaradio izgon iz Pule) 21 s jedne, i grad mnogih poslovnih i egzistencijalnih mogućnosti, s druge strane, kao oživljen i vidljiv Calvinov grad:„S gradovima je kao i sa snovima: sve što je zamislivo, može se sanjati, no i najočekivaniji san predstavlja rebus koji skriva želju, ili pak nje- govo naličje, strah. Gradovi su, kao i snovi, sastavljeni od želja i strahova, premda je nit njihova govora tajna, pravila su im besmislena, perspektiva varljiva, a svaka stvar skriva neku drugu.“ 22 Pula je stvarno (ne imaginarno i ne fikcijski) sve to imala: bila je ispunjena strahom od besmislenih vojnih pravila, prepuna mornaričkih tajni, re- busa i zabrana, a opet puna silnih perspektiva, zamislivih snova i ostvarljivih želja. Pretjerana demografija grada Na brzinu stvorenu gradsku materijalnu (gradbenu) ljušturu glavne ratne luke Pula valjalo je napučiti vojnim i vojsci potrebnim žiteljima. Kako je stihijski i akceleracij- ski Pula građena i sagrađena tako je, nehumanim suvremenim rječnikom rečeno, i punjena ljudskim resursima. Demografska eksplozija Pule za austrijskih vremena neusporediva je s ostalim hrvatskim i većinom europskih gradova, ali nesretnom sudbom uhićena (začetim argonautskim mitom imena grada, proročanskim stihom Kalimaha Kirenjanina – „Grada Bjegunaca“ ) 23 , očekuju je, kao i u dvijetisućljetnoj čuvana višestruka ograda od žice, koja se mogla nabiti električnom strujom visokog napona. Praktično je sav grad bio u žici.“ Mate Balota:„Puna je Pula“, nav. dj., str. 50-51. 21 „Međutim, baš kad se privikao i počeo uživati u životu sa svojom Norom Barnacle, pokazalo se da vojska i kozmopolitizam ne idu zajedno. U gradu u čijoj je luci bilo zabranjeno fotografirati se bez dozvole, vlasti su otkrile krug špijuna pa su svi stranci u ožujku 1905. morali napustiti Pulu. Dvor je, čini se, ideju multikuturalnosti ograničio na kulture unutar Monarhije.“ Igor Duda: „Elementi kozmopolitizma u Puli između 1850. i 1918. godine“, Radovi Zavoda za hrvatsku po- vijest , br. 32-33, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999-2000., str. 108. 22 Italo Calvino:„Nevidljivi gradovi“, Ceres, Zagreb, 1998., str. 37-38. 23 Ime grada s njegovim mitovima zapisani su kratko, nejasno i mistično, kako mitovima i legenda- ma priliči, u dva elegijska dvostiha čuvena helenističkog pjesnika i čovjeka na izvoru svih znanja (i obmana) tadašnjega svijeta, knjižničara Aleksandrijske knjižnice i povjesnika Kalimaha Kire- njanina (oko 320. – 240 pr. n. e.):„Na Ilirskoj rijeci smire vesla, / Uz grobni kamen plavokose