Nova Istra

274 OGLEDI Miodrag KALČIĆ najveći istarski grad, kakav danas urbano poznajemo, austrijski je vojno-pomorski eksperiment, nasilni državni proizvod, ili jednostavno austrijski rečeno: Marinestadt (Mornarički grad). Pula je morala nadoknaditi, ispuniti i zadovoljiti posve novu austrijsku mega- lomansku nakanu europske velesile, kompenzirati vojno-pomorsko neznanje i ne- iskustvo srednjoeuropske Monarhije (kad se već toliko proširila s Alpa i Dunava i raširila po istočnom Jadranu), zato je novi puljski urbanitet nalikovao na vojno-po- morski (eksperimentalni) poligon, golemi habsburški mornarički garnizon s grad- skim sadržajima u njegovu širem središtu kao kulturnim i zabavnim parkom, sve u skladu s odredbom (točnije, zapovijedi) cara Franje Josipa i admiraliteta: „Grad se mora poistovjetiti s Mornaricom kako bi joj olakšao njezinu veliku zadaću.“ ( Die Stadt musste sich mit der Marine identifizieren und derselben die Lösung ihrer großen Aufgabe erleichtern. ) 13 Austrijancima je Puljski zaljev označavao, u svakom pogledu, jedino, isključivo i samo ratnu luku i apsolutno ništa, definitivno ništa više od toga. Mediteranska kultura i mentalitet Austriji je u Puli bila nepotrebna nuspojava. U tom pogledu, od svih gradova na istočnoj obali Jadrana u Austro-Ugarskom Car- stvu, Pula je urbano najviše nastradala (slično su prošli, ali drugačije i u manjoj mje- ri, Trst koji je pod Habsburgovcima još od 1382. i Rijeka pod Mađarima od 1870.), za razliku, recimo, od Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika i ostalih manjih dalma- tinskih gradova. U gradu, u njegovu širem središtu oko starogradske jezgre, predgrađu, periferiji, na rivi i priobalju, zapravo svugdje, usporedo s obrambenim kamenim zidarijama (na gradskim brežuljcima), podižu se brojne vojne, u osnovi nehumane i neurbane, zgra- durine: mornarički kompleksi, goleme vojarne svih rodova (mornaričkih i pješaštva), raznorazni garnizoni, vojno-obrazovne i znanstvene ustanove, intendantski uredi i spremišta, oružarnice, barutane, skladišta oružja i streljiva, streljane, razne pomorske institucije ratne flote, zapovjedništva svih rodova i podrodova, admiralitet, zgrade vojnih i pomorskih ureda, zdanja vojne inženjerije, uredi mornaričko-tehničkih od- bora, službe vojno-pomorske administracije... 14 Ponešto su manje izravno militantna i monotona poluvojnička ili civilna zdanja, ali svejedno, uvijek i stalno gotovo sva su obilježena neizostavnim pridjevom mornarički ( Marine ): Mornarički sud ( Marine- Gericht ), Mornarički zatvor ( Marine-Strafhaus ), Mornarički klub ( Marine-Kasino ), Mornarička bolnica ( Marinespital ), Mornarička knjižnica ( Marine-Bibliothek ), Mor- 13 „Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft. Eine Studie, Mit vier Tafeln, enthaltend Ansichten und Pläne“, Druck und Verlag von Carl Gerold’s Sohn,Wien, 1886., str. 88. 14 Dario Petković:„Ratna mornarica Austro-Ugarske Monarhije: brodovi u K. u. K. Kriegsmarine s prijelaza iz 19. u 20. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata“, C.A.S.H., Pula, 2004., str. 39-42.