Nova Istra

273 Miodrag KALČIĆ OGLEDI gađivala mediteransku Pulu (identitet koji je imala i časno nosila od kada je posta- la urbana cjelina).„Područja zabranjenih zona i teško savladive strmine stvarale su poteškoće pri regulaciji novih komunikacija, njihovoj protočnosti od sjevera prema jugu što će rezultirati općom slikom ‘nedovršenoga’ grada koji gubi kontakt s mo- rem. Stihijske inicijative i parcijalna rješenja proizlaze iz različitih koncepcija urba- ne politike vođenih logikom gradske uprave i diktatom vojnih načela s nedovoljnim senzibilitetom za mediteranski ambijent i urbanu slojevitost iznimne kakvoće.“ 10 Puljska vanjština, njezina materijalna ljuštura odraz je neosmišljene, stihijske i ne- planske alpsko-dunavske, srednjoeuropske i vojne arhitekture „s neosjetljivošću za more i sa šematiziranim urbanizmom krutih uličnih rastera, neovisno od topografije zemljišta, usmjerena prema kontinentalnim prostorima i tako iznenađujuće organ- sko graditeljstvo antičke Pule doživljava nakon dvije tisuće godina svoju korekciju. Arhitektura je tu standardno srednjoevropska od koje tek poneki reprezentativni objekt iskače svojom kvalitetom (neoklasicizam zgrade Admiraliteta i hotel Rivie- ra, ili neobizantizam mornaričke crkve Sv. Marije). Stara istina da kvantiteta rijetko daje kvalitetu potvrdila se i ovdje...“ 11 Sve u svemu, Pula je dosegnula sve (potrebne i nepotrebne) elemente urbanosti, ostvarila je suvremenu gradskost: formu, funk- ciju, vojno-mornarički i civilni sadržaj, sve fenomene i odlike europskoga grada, ali ujedno postala je bizaran samosvojni grad militantna identiteta s mnoštvom trpelji- vih etnosa, homogen mornarički urbs i heterogen socijalni polis (civilno-mornarič- ki „gemišt“). Razvijajući svoj osebujan urbani svijet, crpeći svoje esencijalne gradske sokove prije svega iz Rima i osamnaest stoljeća kasnije iz Beča, Pula nije raskrilila vrata Istri, nije u svoje okrilje prihvatila istarsku ruralnost i istarsku prostodušnost, zato se u Puli ne ogleda i ne zrcali Istra, pa se često znalo čuti i čuje se kako Pula nije Istra :„Pula se slučajno nalazi u Istri“ 12 . Kako je god društvena povijest odredila, 10 Jagoda Marković: „Pula – K. u. K. slika grada“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti , br. 30, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006., str. 220. 11 Andrija Mutnjaković:„Graditeljska baština“, u: Krešimir Čuturilo, Mario Kalčić (ur.):„Pula: tri tisuće godina grada“, Istarska naklada, Pula, 1984., str. 72. 12 Nikola Žic:„Istra, dio II. – Čovjek: antropogeografsko stanje potkraj svjetskoga rata“, Biblioteka Hrvati izvan domovine (HRID), Zagreb, 1937., str. 135. httpscooltourists.blogspot.com202005austrijska-pula.html