Nova Istra

271 Miodrag KALČIĆ OGLEDI riferiji), dijelom podzemno premrežena i povezana kilometrima iskopanih tunela i bunkera 6 – pretvarajući nekadašnju mediteransku Pulu zajedno s (od predrimskih vremena) prepoznatljivim prirodnim zaljevom u monolitni mornarički garnizon. Grad je postao mediteranska „nepodopština“, vojno-mornarička žrtva srednjoeu- ropske habsburške moći i austrijske vojno-pomorske megalomanije, no po ondaš- njim svjetskim mjerilima ratnih luka nije jedini (što i nije neka pretjerana utjeha): „Tako je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće grad pod Arenom stajao uz bok britanskih baza u Plymouthu i Portsmouthu, njemačkih u Wilhelmshafenu i Kielu, francu- skih u Cherbourgu i Toulonu, ruskih u Kronstadtu i Vladivostoku, japanske u Yo- kosuki i talijanskih u Tarantu i Brindisiju.“ 7 Puljska je ratna luka visoko kotirala u europskoj ratno-mornaričkoj konkurenciji, stoga nije čudno što je sam grad, izni- kao u potpori funkcionalnosti ratne luke, bio (i dijelom ostao) izvitoperene grad- skosti, urbano osakaćen vojnim ustrojem, mornaričkim režimom i militarističkom atmosferom. 6 „Osim ispod brežuljka povijesne jezgre, najveći je broj skloništa vjerojatno bušen ispod Monte Zara iz današnje Arsenalske ulice, ispod Monte Cappelletta pri vrhu Radićeve ulice, ispod Monte Era iz Ulice Valsaline i Ulice Veruda, ispod brda Sv. Mihovila s ulazima iz Civilne bolnice, iz Fla- natičke ulice i Ulice kralja Salamona, ispod Monte Ghira, ispod brda Ozad Arene i Monvidala. Zasigurno su skloništa bušena ispod brdovitog terena vojnih zona na Musilu, Mulimentima, Vallelunge i na drugim lokacijama za potrebe Ratne mornarice.“ Attilio Krizmanić:„Pulska kru- na“, knj. 2., nav. dj., str. 165. 7 Branko Perović:„Luka Pula u austrougarsko doba (odsjaj grada u zaljevu 1850-1918.)“, u: Mla- den Černi (ur.):„Iz povijesti Pulske luke: zbornik radova“, Lučka uprava Pula, Pula, 2006., str. 72. izvor: tržnica-pula.hr