Nova Istra

30 FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Darko DUKOVSKI u Istri. Ova podgrijavana protuhrvatska i protuslovenska ksenofobičnost glavna je tema promidžbenih akcija lokalnih fašista. Jedna od značajki fašizma na ovim pro- storima jest i uspješna borba protiv socijalističkoga pokreta kojemu se suprotstavlja jedinstvenom organizacijom vlastite sindikalne organizacije, ali i metodama „revo- lucionarnog nasilja vojnikâ“. Ovu tvrdnju rujna 1920. potkrepljuje glavni nositelj fa- šizma Julijske krajine, Francesco, Giunta, u pismu R. Farinacciju, jednomu od čel- nika pokreta. Usponom fašizma u ovim provincijama ushićen je i Mussolini. U svome listu Il Popolo d’Italia od 24. rujna 1920. godine, pod naslovom„Izvanredan fašistički pokret u Julijskoj krajini“ ( Il meraviglioso movimento fascista nella Venezia Giulia ), piše: „... Razvoj kojem smo težili u Trstu i provincijama je stvarno fantastičan (...) ne zabo- ravite da je ovdje zemlja za fašizam odakle treba krenuti iskra osvajanja zemlje na- šim idejama (...). Središnji odbor mora biti zainteresiran za nicanje snaga ovdje, jer je povoljan trenutak za uspješnu borbu“. Osim toga, pokret potpomažu sve političke i financijske strukture Istre s obrazlo- ženjem kako je fašistički pokret jedina politička snaga koja je započela i bila u stanju povesti „nacionalni ustanak“ ( riscosa nazionale ) protiv „protuncionalnog boljševizma“ ( bolscevichi antinazionali ), a koji je prema mišljenju istarskih fašista saveznik Hrvata i Slovenaca. U prvo vrijeme, tijekom cijele 1919. godine, ovaj i ovakav fašistički pokret u Istri djelovao je isključivo s pozicija nacionalne, nacionalističke i antisocijalističke propagande. Javljaju se sporadičnim terorističkim napadima na pojedine politički istaknute osobe iz protivničkoga tabora, bez ikakvih jasnih (i nešto dugoročnijih) programskih smjernica, prije svega radi trenutnih, dnevnopolitičkih razloga, a čiji je radikalizam i usmjerenost ovisila o dominaciji jedne ili više političkih doktrina unu- tar tako heterogenoga pokreta. No, nisu samo agresivne propagandne kampanje talijanskih nacionalista nepo- sredno utirale put fašizmu u Istri. Ni u kom slučaju ne smije se zanemariti stalna pomoć vojnih okupacijskih vlasti. Aktivna pomoć talijanske vojske, bilo organizira- na, kao što je ilegalno naoružavanje skvadri, ili pojedinačna izravnim sudjelovanjem vojnih lica u akcijama fašistâ, u Istri je bila razvijena do takvoga stupnja, da je čak Ministarstvo vojske rujna 1919. izdalo posebnu okružnicu kojom se vojnim licima zabranjuje upis u fašističke organizacije ili bilo kakvo sudjelovanje u fašističkim ak- cijama koje su se tada smatrale subverzivnima. Nakon krize fašizma u razdoblju jesen-zima 1919/20., u proljeće 1920. godine počinje proces njegova naglog organizacijskog uzleta i reorganizacije pokreta, sada upravljan i nadziran iz središnjice u Milanu, na posve vojnim načelima i pod utje- cajem Francesca Giunte. Bez obzira na mnoge podvojenosti pokreta, Mussolini je prilikom posjeta Trstu oduševljeno prokomentirao: „ ...Ovdje fašizam ima razlog po-