Nova Istra

29 Darko DUKOVSKI FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE to-Trieste) izabran je Giovanni Giurati koji je ponudio ideološ- ku platformu budu- ćim fašističkim orga- nizacijama na cijelo- me prostoru Julijske krajine, koja se sažeto može prikazati mo- bilizatorskom krilati- com kako je talijansko stanovništvo ugroženo od„slavenstva i boljševizma“. U takvim povijesno-političkim okvirima u Istri su se pojavile prve profašističke organizacije. Tijekom travnja 1919. nastajali su prvi idejni, a tijekom svibnja i lipnja i organiza- cijski obrisi profašističkih udruženja i skupina, budućih squadri d’azione i fascia ita- liano di combattimento , okupljenih u talijanskim domoljubnim udruženjima ( Associ- azione patriotica ) i savezima boraca ( Fascia di combattenti ), kao što je ponajprije bio slučaj u Puli, a odmah potom u ostalim istarskim gradovima, južne, zapadne i sre- dišnje Istre. Pod parolom nacionalnih vrijednosti, pripadnici tih udruženja borili su se protiv hrvatskih i slovenskih„narodnjaka“, socijalista i „austrofila“. Svi su oni prihvatili fašizam kao „antislavensku” političku opciju, kao model mo- bilizacije talijanskoga stanovništva u Istri u borbi za pripojenje Istre „italianissime“ Kraljevini Italiji. Fašizam u Istri od samoga je početka imao nešto složeniju dimenziju političke egzistencije iz koje je crpio svoj „dinamizam“. Politički uvjeti u kojima se početkom 1920-ih u Istri organizacijski ustrojava i ideološki artikulira fašizam složeni su, a mogu se predstaviti kao prožimanje triju, prema intenzitetu gotovo podjednakih, napetosti što ga bitno razlikuje od fašizma u ostalim dijelovima Italije – kao što su patološka slavofobičnost, antimonarhizam i antiklerikalizam. On se pojavio u Istri prije svega kao snažna akutna reakcija „ ...društvenih nosite- lja ..“ na ofenzivu hrvatsko-slovenskog nacionalističkog, a tek potom„prevratničkog“ socijalističkoga pokreta, općih revolucionarnih događaja koji su prijetili ozbiljnim socijalnim i političkim nemirima i, što je za Istru specifično, kao logična reakcija na događaje vezane uz ispunjenje odredbi iz tajnoga Londonskog ugovora, odnosno još uvijek njenom nejasnom i neizvjesnom sudbinom. Talijanski se povjesničari slažu u tomu da je najsnažniji i ideološki najhomogeniji fašizam upravo u Julijskoj kraji- ni. Kao glavni uzrok snaženju i brzom razvoju fašizma na području kojemu je pri- padala Istra navodi se ozračje „ antislavenske ksenofobije “ ( xenofobia antislava ) među pripadnicima talijanskoga građanstva koje podržava i u prvo vrijeme nosi fašizam