Nova Istra

23 Bruno DOBRIĆ FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE plamenove razmišljaju da je povijest morala na neki način izbrisati ono što nije pripadalo ovome gradu i što je vrijeđalo njegove crte rimske čistoće. ” 22 Policija nije sprječavala nasilnike, a dio okupljenih građana onemogućio je pristi- gle vatrogasce da gase požar. Nitko od napadača na Narodni dom nije bio zatvoren ni sudski proganjan. 23 Na sličan su način 30. listopada 1920. fašisti zapalili pulsku tiskaru Josipa Krm- potića, izdavača pulskoga dnevnika Hrvatski list (1915. – 1918.). Nakon Prvoga svjetskog rata školski nadzornik u Istri C. Cottone pisao je da su se 1920. godine „… Slaveni pokušali vratiti na površinu života u zemlji, pod plaštem komunizma, …pokušavajući povratiti izgubljene privilegije. No, bdjeli su stari i istinski intervencionisti (pristaše ulaženja Italije u rat protiv Austro-Ugarske – op. B. D. ),… koji su postali skvadristi, spremni na sve, samo da spase integritet države. U rujnu i li- stopadu 1920. slavensko-komunistička društva bila su uništena i zapaljena. Stare tradi- cionalne probleme fašisti su postavili i poduprli na nacionalnom totalitarnom planu .” 24 Fašisti su uništili i spalili oko stotinu kulturnih udruga u pokrajini Julijska kraji- na (Venezia Giulia). 25 „Tamo gdje se spaljuje knjige, na kraju se spaljuje i ljude” (Heinrich Heine) Fašističko spaljivanje Narodoga doma 14. VII. 1920. i ono što se kasnije događa- lo pripadnicima hrvatskoga i slovenskoga naroda u Istri, koji su bili žrtve fašističko- ga nasilja, potvrdilo je istinitost upozorenja pjesnika H. Heinea da je paljenje knjiga predigra za nasilje nad ljudima koji su povezani s njima: „Bila je to samo predigra, tamo gdje se spaljuje knjige, na kraju se spaljuje i ljude”. Das war ein Vorspiel nur, dort wo man Bücher / verbrennt, verbrennt man auch am Ende Menschen . 26 (Heinrich Heine) Potvrda tomu uslijedila je vrlo brzo: samo dan nakon paljenja pulskoga Narod- nog doma, fašisti su uništili hrvatsku tiskaru u Pazinu. U istome su gradu u noći iz- 22 L’Azione , 15. VII. 1920. 23 Čermelj, L., Life-and-Death Struggle of a national Minority (The Jugoslavs in Italy) , Ljubljana, 1945., str. 151. Autor navodi to da su i u Puli, kao u Trstu, vlasti izjavile „kako je na masu koja je demonstrirala bilo pucano iz zgrade. Vođa toga napada bio je Luigi Bilucaglija, koji je kasnije postao gradski načelnik u Puli, narodni zastupnik i pokrajinski tajnik fašističke stranke.” Isto. 24 Cottone, C., Storia della Scuola in Istria , Capodistria, 1938., str. 151-152. 25 Čermelj, L., Slovenci in Hrvatje pod Italijo , Ljubljana, 1965., str. 103. 26 Godine 1995. na Bebelplatzu u Berlinu svečano je otvoren spomen na nacističko spaljivanje knjiga (podzemna soba s praznim policama za knjige); na pločniku do njega brončana je ploča s citatom navedenih stihova Heinricha Heinea.