Nova Istra

21 Bruno DOBRIĆ FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Neprijatelji Narodnoga doma U govoru na sastanku delegacija obaju državnih parlamenata Austro-Ugarske Monarhije, zastupnik talijanske građanske liberalne stranke u Carevinskome vijeću Matteo Bartoli g. 1911. izjavljuje kako je Narodni dom u Puli „ ...mjesto sastajanja hr- vatske stranke gdje se insceniraju svi prosvjedi protiv Talijana, pa i oni najbrutalniji. ” 16 Ubrzo nakon što je Pulu zaposjela talijanska vojska (5. XI. 1918.), već 13. XII. 1918. načelnik političkoga ureda pri zapovjedništvu mornaričke baze u Puli, talijan- ski književnik Sem Benelli, uputio je dopis zapovjedniku talijanskog pomorskoga zapovjedništva u Puli, admiralu Umbertu Cagniju, u kojemu upozorava na opasnost od djelovanja čitaonica u okolici Pule. Cagni je na istome dopisu napisao naredbu da se sve čitaonice u okolici Pule zatvore i neka se obustavi izlaženje pulskoga dnevnika Hrvatski list . 17 To su bili prvi slučajevi zatvaranja slavenskih udruga i zabrane hrvatskih novina u Istri (što se pod austrijskom vlašću nikada nije dogodilo) . Fašističko spaljivanje Narodnoga doma 14. srpnja 1920. Narodni su dom s Pučkom knjižnicom dana 14. VII. 1920. spalili pulski fašisti i talijanski vojni časnici. 18 Talijanski povjesničar A. Apollonio istražio je i prikazao taj događaj na temelju arhivske građe: „Budući da su zgradu dobro nadzirali broj- ni pripadnici snaga reda, fašistički odred za akciju ( squadra ) pribjegao je uobičaje- nom postupku. Netko je povikao da su Slaveni izboli nožem jednoga kaplara ardita (pripadnika talijanskih paravojnih dobrovoljačkih jedinica iz razdoblja neposredno nakon Prvoga svjetskoga rata), bilo je pucnjeva, nakon čega je gomila, koju su činili izmiješani fašisti i vojnici, krenula u napad, opskrbljena materijalom kojim će zapa- liti zgradu, te su svladali – tako se govorilo – vojnike koji su štitili zgradu. Požar je ubrzo zahvatio cijelu zgradu, uključivši privatne stanove i banku (Posujilnicu – op. B. D. ). Pojedine obitelji ostale su bez ičega.“ 19 Jedna od tih obitelji, prezimena Indri- go,„izrijekom je osudila ‘fašiste’ kao odgovorne za uništenje zgrade, no vlasti su od- govorile da ne znaju kako ove individuirati.“ 20 16 Il Giornaletto di Pola , 4. III. 1911. 17 Italian Genocide Policy against the Slovenes and the Croats , Beograd, 1954., str. 20-21. 18 Apollonio, A., Dagli Absburgo a Mussolini. Venezia Giulia 1918-1922 , Gorizia, 2001., str. 301 i 311. 19 Isto, str. 301. 20 Isto, str. 311.