Nova Istra
12 FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Josip BRATULIĆ oski Narodni domovi. Nazivaju se čitaonicama ili čitateljskim društvima. Njihovi su članovi mladići, više ili manje zaneseni, koji su možda u vrijeme jugoslavenske vlasti dobili oružje i streljivo. Sljedeće općine imaju svoje čitaonice: Premantura, Medu- lin, Pomer, Ližnjan, Marčana, Krnica, Štinjan, Barban. Bilo bi uputno da se ova po- litička društva raspuste. I novine Hrvatski list koje Hrvati mnogo čitaju po selima, održavaju na životu jugoslavensko vrenje i uvjerenje da je talijanska okupacija samo privremena.“ Slijedio je brzi odgovor: „Zatvoriti ih!“ Ne samo da su ih zatvorili: Spalili su ih! Spaljivane Narodnog doma u Trstu, a zatim u Puli 1920. bio je početak uništa- vanja svega europskoga, slavenskoga, slovenskoga i hrvatskoga na području kamo je nakon završetka Prvoga svjetskog rata stigla talijanska vojska da bi okupirala kraje- ve koji su joj bili obećani tajnim Londonskim ugovorom ako napusti dotadašnje sa- veznike, Njemačku i Austro-Ugarsku Monarhiju i priključi se Antanti. Nakon ras- pada Austro-Ugarske Monarhije, jasno je bilo da je politički projekst Dvojne Mo- narhije, Austrije i Ugarske, bilo pogrešno rješenje. Narodi u velikom i mnogonacio- nalnom Habsburškom carstvu teško su podnosili sve nepravde i neravnopravnosti koje su bile ugrađene u Dvojnu Monarhiju, prestarjelo i ocvalo carstvo. Slavenski narodi, Hrvati, Srbi, Slovenci, Česi, Slovaci, bili su u središtima uprave bez prava za koja su se od revolucionarne 1848. do raspada carstva borili, ali nisu izborili. Naci- onalni pokreti,„preporodi”, gušeni su cenzurama, zatvorima voditeljâ, neprirodnom podjelom društva na bogate i politički zaštićene i siromašni proletarijat i seljaštvo, koje nije vidjelo nikakvu budućnost. Hrvatska je tada bila podijelena na dva dijela: Hrvatska i Slavonija u Ugarskom su djelu Monarhije, Dalmacija, i posebno Istra, u Austrijskom. Ujedinjenje hrvatskoga naroda književnim jezikom i slovopisom, una- toč administrativnim granicama, objedinilo je nacionalni korpus jer je pisana i go- vorena riječ bila uspostavljena osnovnim, srednjim i visokim školstvom, novinama i knjigama. U tome su pomogli narodni domovi, i čitaonice u njima, koji od počet- ka stoljeća do propasti Monarhije postaju snažne poluge za postizanje političkoga, društvenoga i kulturnoga jedinstva. Pula, 4. rujna 2020.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=