Nova Istra

11 Josip BRATULIĆ FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE po uzoru na Češku i Sloveniju – po manjim istarskim mjestima trebalo je otvarati privatne škole za hrvatsku djecu, ali prije toga naći one koje će pomoći novcem i or- ganiziranjem članstva, plaćanjem učiteljskoga kadra, učiteljica i učitelja, jer te škole nisu bile državne. Pomogli su mnogi rodoljubi, domorodci , i posebice članovi Druž- be sv. Ćirila i Metoda za Istru. Biskup J. J. Strossmayer odmah je poslao svoj prilog – 1.000 forinti. Pridružili su se i članovi Kluba Ćirilo-Metodskih zidara u Zagrebu, na svojim su priredbama skupljali novac za otvaranje hrvatskih škola po Istri. Utr- žak od knjiga, posebice od kalendara, također je išao u tu svrhu. Do 1903. osnovano je 47 podružnih škola, 1910. bilo je otvoreno 38 škola u kojima je bilo 3.200 učeni- ka. U nekim su mjestima bile paralelne škole, npr. UHumu – velika talijanska škola koju je državnim i pokrajinskim novcem izgradila Lega nazionale izvan grada, a u gradu u skromnoj prizemnici hrvatska Družbina škola. Često su djecu koja su do- lazila iz okolnih sela zlostavjali, vukli za kosu, ili pljuskali, ali oni su i dalje dolazili u skromnu školu. Tako je bilo do rata. Pomagale su i druge ustanove: Matica hrvatska izdavala je kalendar Strossmayer , a onaj za 1912. bio je jednim dijelom, po svome sadržaju, posvećen Istri, njezinim književnicima: uz Vladimira Nazora tu su Viktor Car Emin i Milan Marjanović. Na popisu članova Matice hrvatske su i članovi iz Istre: iz Kastva uz povjerenika J. Jakca osamdeset članova; iz Pazina – uz povjerenka Frana Novljana još šezdesetak članova; u Poreču uz povjerenika I. Zuccona dvadeset članova; u Puli, uz povjere- nika I. Antončića, tridesetak članova. Svi su oni dobivali knjige Matice hrvatske. U popisu društava, u odjelku pučka prosvjeta i udrugarstvo , opisana je povijest i prika- zan rad Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, na 5 stranica, s zemljopisnom slikom Istre i prikazom Družbinih škola. Tada je Družba svoje škole imala i u slovensko- me dijelu Istre. Kad je buknuo rat, Družba se morala brinuti za gladne, izbjeglice, obitelji koje su ostale bez hranitelja. Nakon završetka rata, i okupacije Istre, sve su hrvatske škole zatvorene, učitelji su morali otići iz Istre. Oni koji su ostali, čekajući da se stanje pro- mijeni, razočarani su dočekali dolazak fašista na vlast, te su i oni morali otići iz Istre kao i drugih preko 100.000 Istrana prognanika u Hrvatsku i u Amerike, posebice u Čile. Sve je počelo i prije nego je 1922. fašizam došao na vlast i počeo provoditi po- litiku nacionalnog i etničkog čišćenja, prisilom, zakonskim odredbama, progonima, spaljivanjem hrvatskih škola, i posebice Narodnih domova. U tom su se nečasnom poslu istaknuli i neki talijanski književnici, poimeno Sem Benelli (1877. – 1949.), dramatičar i esejist. Došao je 1918. u Pulu kao pomoćnik talijanske vojske („capo ufficio politico“). Već sredinom prosinca 1918. pisao je admiralu Umberu Cagniju, načelniku političke uprave u Puli, te ga upozorio kakvu veliku opasnost za istarsko talijanstvo znače i prijete mu Narodni domovi i čitaonice u njima:„To su maleni se-