Nova Istra

10 FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Josip BRATULIĆ na istoku i na zapadu. Obrada zemlje na selu ostala je briga žena i djece. Nekoliko uzastopnih loših godina uzrokovalo je neimaštinu i glad. A sve je s početkom stoljeća počelo poletno – Narodni domovi trebali su dati nov zamah radnicima, seljacima, trgovcima, poduzetnicima. U njima su se sastajali ljudi svih profesija i nacionanosti da se upoznaju, da razmijene iskustva, da dogovore po- slove, da uz društvene igre uljepšaju teške prilike koje je život svakodnevno donosio. U Narodnim domovina svoje su mjesto našla i druga društva, od kojih su posujilni- ce imale posebnu društvenu i ekonomsku ulogu jer su eliminirale nepoštene i opa- sne „gulikože”, tj. bogatije građane, pretežno Talijane i talijanaše koji su posuđivali novac uz visoke kamate, te su mnogi gospodari , tako su zvali bogatije seljake, propali, izgubili zemlju jer nisu na vrijeme mogli vraćati posuđeni novac i kamate koje su u nekoliko godina prerasle glavnicu. Sudovi su sporove presuđivali u korist kamatara, a u tome su ih pomagali i odvjetnici, koji su varali svoje nepismene klijente. Da se to izbjegne, u Narodnim domovina bile su organizirane posujilnice, štedne udruge, koje su svojim članovima pomagale u novčanim poslovima, bez zarade, a seljaci su u po- godnim ratama vraćali posuđeni novac. Prva Istarska štedionica i posujilnica osno- vana je u Kopru 1884. Prva na hrvatskome prostoru u Puli 1891., njezina podruž- nica u Pazinu, 1895. Obično su štedne knjižice bile pohranjene, osim u Narodnim domovima, u župnim uredima. U Roču sam vidio veliku količinu tih knjižica, koje su ostale kad više takvih zajmova nije bilo, kad su posujilnice ukinute, a novac je bio pohranjen izvan Italije, u Austriji i Kraljevini SHS izgubio vrijednost. Već potkraj 1920. zatvoreno je 25 hrvatskih seljačkih posujilnica. Narodni domovi su u Istri osnovani su početkom 20. stoljeća kao kulturne, pro- svjetne u zabavne ustanove. Ubrzo su postali središta društvenog i političkog živo- ta istarskih Hrvata, Slovenaca i drugih naroda iz Monarhije. Narodni u to vrijeme znači nacionalni , jer je nacionalna sloboda i ravnopravnost temelj za napredak i iz- gradnju pravednih odnosa, jednako na selu kao i u gradovima. Tako su podignuti narodni domovi u Vrbniku, 1901., Voloskom i Trstu, 1904., Puli, Pazinu i Roču, 1906., Podgradu, Kastvu, Mihotićima, Velom Lošinju i Buzetu, 1907., Cresu, 1908. Izgradnju Narodnih domova organizirala je i pomagala Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru, koja je utemeljena za promicanje, poticanje i razvitak hrvatskoga i sloven- skoga školstva u Istri „na narodno-katoličkom temelju”, a utemeljena je 1893. godine – odnosno tada je Carsko i kraljevsko namjesništvo odobrilo pravila Družbe. Sjedi- šte je bilo u Puli, a prvi predsjednik Dinko Trinajstić. Iako su Školski propisi iz 1869. jasno određivali da se nastava u većinskim hr- vatskim i slovenskim mjestima održava na jeziku kojim djeca govore, Pokrajinsko školsko vijeće za Istru samovoljno je donijelo i provodilo odluku da nastava u svim školama u Istri bude na talijanskom jeziku. Da bi se povećao broj osnovnih škola,