Nova Istra

92 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT njihove ploče). Iz sfere popularne kulture iborovci preuzimaju i žanr stripa koji stva- raju Predrag Spasojević 153 , Davor Krelja 154 i Marijan Sinožić-Majo 155 . O likovnoj umjetnosti, a osobito o likovnoj sekciji Kluba, piše Josip Pino Ivančić. Političko-omladinske teme svedene su na minimum – od ukupno deset Iborovih brojeva, od kojih svaki ima od 15-ak do najviše 40-ak stranica, jedno je izvješće o radu SSOH-a 156 , jedan tekst posvećen je Titovu rođendanu, a jedan je osvrt na rad- nu akciju. Postoje prilozi koji teorijski i kritički promišljaju marksizam, no ni toga nema u značajnijoj mjeri. 4. 6. 2. Književni ostvaraji Ibora Iborova serija može se pohvaliti najstiliziranijim i najuspješnijim književnim ostva- rajima dotad. Kao što je već napomenuto, grafička je stiliziranost u ovoj seriji na vr- huncu; ne samo što se mladi autori tim alatom ozbiljno koriste, već je i sâm časopis grafički dotjeran bolje negoli dotad. Ljubavnoj se tematici u poeziji, što je stalno mjesto svake od dosad obrađenih se- rija, pristupa s vidljivo kreativnijim pristupom, ali su sve češće i refleksivne pjesme. Uopće, Ibor donosi iznimno kvalitetne poetske opuse, na čakavštini i na standardu. Dijalektalna poezija trudila se otarasiti naivnih i sentimentalnih motiva tipično re- zerviranih za nju. S više ili manje uspjeha to su činili Dinko Š. Kalac, Slavko Kalčić, Branko Orbanić, Marijakristina Mirković i mnogi drugi. Mirković u svojoj pjesmi Malo je zustalo spominje tradicionalne istarske motive promijenjene uslijed gruboga suvremenog načina života: „Malo, malo je zustalo kunpare usičena ulika ubijen tovar zrušen kažun i... Danaska – život je vero kurba za šolde!“ 157 153 Pok. likovni umjetnik i grafički dizajner. 154 Likovni umjetnik. 155 Likovni umjetnik i performer. 156 Kratica za Savez socijalističke omladine Hrvatske. 157 Mirković, 1977.: 2.