Nova Istra

81 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Uz Ivezića, javljaju se tu i Zdenka Višković-Vukić 111 , Dinko Š. Kalac, Valnea Du- čić 112 , Drago Orlić 113 , Jelena Lužina 114 te Daniel Načinović, koji će važniju ulogu imati u posljednjoj seriji. Branko Sušac, Antonije Jelić, Viktor Mimo Papić i Renato Balzanti pojavljuju se „pridruženo“, ali okupljeni kao dio Autorske grupe Pol 5 . U ovoj seriji gotovo izostaju prilozi posvećeni organizacijama omladine, Titovu životu i sličnim motivima na koje smo nailazili u prijašnjim dvjema serijama. Većina je prostora rezervirana za poeziju i prozu studenata, književne osvrte te prve knji- ževne pokušaje najmlađih (rubrika Borac za pionire ). I film dobiva dosta prostora; autori nastavljaju s okušavanjem, i to prilično uspješno, u žanru filmske kritike pi- šući o Ratu i miru Sergeja Bondarčuka, Putu na zapad Andrewa McLaglena, opusu Orsona Wellesa i sl. Pitanje jezika, koje je ranije bilo veoma aktualna politička tema, ne spominje se. Primjerice, Drago Orlić piše O lijepom govoru istarskom , 115 kratak subjektivan prilog o istarskome dijalektu; uredništvo piše o „značaju katedre za hrvatsko-srpski jezik i književnost naroda Jugoslavije u Pedagoškoj akademiji u Puli“; no, teme standarda i/ili „državnoga“ jezika nitko se ne dotiče. U isto vrijeme pazi se na jezik pri pisanju: objavljuju se radovi na hrvatskome standardu, istarskim hrvatskim govorima, ekavi- ci/srpskome, a prvi se put pojavljuju i oni na talijanskome jeziku (neki radovi uspo- redo na dvama jezicima, poneki samo na talijanskome). Premda radova na talijan- skome nema mnogo, činjenicu da su objavljeni ne treba shvatiti olako. Godinama je talijansko pitanje bilo i ostalo važno pitanje na području istarske regije. 116 Kako protumačiti izostanak proljećarskih promišljanja – bilo jezika, bilo iden- titeta? Jedan je razlog prije spomenuti bljeđi impuls/odjek pokreta na istarskome području u odnosu na ostatak države, što je povezano sa činjenicom da Pula, uz razmjerno„izmiješano“ stanovništvo, tada nije bila ni dovoljno razvijeno studentsko mjesto da bi pratila događaje u Zagrebu ili „studentskijoj“ Rijeci. Kako je Ljubica Ivezić upravo tih godina bila žrtvom represije zbog svojih proljećarskih misli i djelo- vanja 117 , moglo bi se spekulirati o tomu kako se ona tako pobrinula da njezini štiće- nici ne osjete posljedice kakve je sama osjećala. 111 Pjesnikinja, višegodišnja ravnateljica Pulskoga filmskog festivala . 112 Kasnije Delbianco; kroatistica, književna povjesničarka, sveučilišna profesorica. 113 Hrvatski književnik, satiričar i publicist. 114 Teatrologinja, profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skoplju. 115 Orlić, 1969.: 22. 116 Usp. Dukovski, 2007. 117 Prema riječima Z. Klapčić:„Na Ljubicu je bila otvorena hajka bez lovostaja.“ Zaključuje i ovo: „Kad se podigne hajka na nedužnog, svejedno je za što ga optužuju; za ubojstvo, pljačku banke, za poplavu, za pad meteora – nedužan bi se čovjek još možda i mogao opravdati, naći kakav