Nova Istra

62 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT općem planu – i svojevrsna škola života i humanizma!“ 37 Kada su članovi napuštali Klub, nije bilo neuobičajeno da im se priredi i oproštaj- no druženje, o čemu se izvještavalo u listu. Marijan Kalčić, jedan od urednika lista, na odlasku je rekao: „(...) vi ste svi svjedoci, da mi nismo bili isključivo literati i izdavači jed- nog lista, koji je ujedno naš najveći ponos, već klub, u kojemu je registar tema za diskusiju bio vrlo širok. Koliko smo puta govorili o svakom od nas i kao literarnom početniku i kao čovjeku, da bismo mu u svakom slučaju pomogli, da pronađe sam sebe i svoje mjesto u društvu. Sloboda se sastoji u tome, da spoznaš sam sebe , rekao je jedan filozof.“ 38 Tijekom godina Klub je ostvario nekoliko važnih projekata, a značajan je dopri- nos bila njegova izdavačka djelatnost, kojoj se pridavala važna uloga. Djela, a uglav- nom je riječ o poetskim prvijencima članova, koja možemo zahvaliti radu Kluba jesu: Losture (1957.) Albina Crnoborija, Put k mramoru (1968.) Miroslava Sinčića, Lirika (1972.) i Virusi nesna (1974.) Zlate Klapčić, Svitlost na putu (1974.) i Tići (1979.) Dinka Š. Kalca, Ivančice šapuću pticama (1977.) Jadranke Ostić, Povratak (1978.) Antuna Milovana, Zemja u srcu (1978.) Dinka Kalca, Čempresi (1978.) Mariakri- stine Mirković te Mali s â lmi z visokega (1979., u suizdavaštvu) Branka Orbanića. 39 Nadalje, u prilog širine djelovanja Kluba govore i likovna sekcija u zadnjoj fazi li- sta te puno ranija Eksperimentalna omladinska scena , poznatija pod kraticom EOS, kazališni projekt koji je okupljao mlade iz cijele Pule, ali i šire. Upravo je sastav te skupine imao priliku saznati kakvu je kulturu vlast njihova vremena priželjkivala i zahtijevala, nešto na što će, više od deset godina kasnije, biti podsjećani njihovi na- sljednici u Klubu Istarski borac . 4. 3. Istarski borac: od 1953. do 1961. Istarski borac javlja se u razdoblju u kojemu Jugoslavija prolazi kroz gospodarske i društvene reforme: prvi petogodišnji plan već je odrađen, suradnja sa sovjetskim blokom prekinuta je te se nastavlja s provedbom novoga gospodarskog modela rad- ničkoga samoupravljanja. Promjene se mogu usporedo pratiti i na tržišnom planu: veze s istočnoeuropskim ili zapadnim tržištem prekidaju se i obnavljaju ovisno o trenutnim političkim odnosima. Godine 1958. u Ljubljani je, na Sedmome kongre- su Saveza komunista Jugoslavije, usvojen Program SKJ koji je naglasak stavio na 37 Ivezić, 2012.: 200. 38 Uredništvo, 1956.: I. 39 Dragun, 1992.: 93.