Nova Istra

53 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU nih narodov“, Stanislav Šimić „motorima književnosti“, Marijan Matković „plućima književnosti“, a Ivo Frangeš „barometrima književnosti“. Autor također navodi i so- ciopolitička viđenja časopisâ kao centara urbanizacije i sredstava demokratizacije. 4 Složimo li se s Vrazom, onda bi nam Istarski borac , kao spremište književnosti prven- stveno nastale na pulskom, istarskom i hrvatskom, ali i uopće jugoslavenskom teri- toriju druge polovice 20. stoljeća, mogao omogućiti pristup dobro očuvanim knji- ževnim i publicističkim ostvarajima svoga doba, iz kojih će se moći izvući zaključci o statusu i kvaliteti pisane riječi, ali i o idejama i stavovima važnima za formiranje knji- ževnoga života te kulturne i društvene klime sredine u kojoj časopis izlazi. 5 Drugim riječima, ti će ostvaraji uistinu poslužiti kao instrument, kao barometar . Istarski borac 1953. godine izlazi kao „glasilo literarne sekcije (...)“, zatim„časopis omladine Istre“; od 1962. kao„list narodne omladine Istre“, kasnije „list za kulturu i društvena pitanja omladine Istre“; nova serija iz 1969. vraća se terminu„časopis“, a u zadnjoj, Iborovoj fazi, nazivaju se „glasom mladih Istre“. Nije naodmet provjeriti do- nose li nam ti leksemi značajnih značenjskih razlika. Hrvatski jezični portal kao sinonim za termin list nudi pojam nòvine (dnevni list), časopis definira kao „periodičnu publikaciju raznih oblasti i različitih namjena (ilustrirani časopis; informativni časopis; stručni časopis)“, a vijest i novost spomi- nje kao sinonime terminu glas . Na tragu posljednjega jest i termin glasilo , čija je de- finicija „novine koje služe za objavljivanje stavova neke stranke ili druge organizacije, udruženja i sl.“. 6 Glavnu opreku koja se ovdje nameće, onu između novina i časopisa, možemo ra- zlikovati prema nekoliko kriterija: periodičnost (pravilnost u ritmu izlaženja), ak- tualnost (odnos prema stvarnosti), univerzalnost (definiranost i specifikacija teme), publicitet (usmjerenost široj publici ili specifičnoj skupini), dispozicija (mjesto i vri- jeme korištenja). 7 Novine su neograničenije od časopisa prema većini ovih kriterija. Uzmemo li te kriterije u obzir, doći ćemo do onoga što naglašava i Petener-Lorenzin, a to je da su cjelokupna serija Glasa mladih i prvi broj Ibora novine, a da sve ostalo možemo smatrati časopisom. 8 Mnogo je važnije ipak, za ovu prigodu, fokus usmjeriti na drugi dio podnaslova, naime, na omladinu . To što je Istarski borac dio omladinskoga tiska značit će puno više za njegovu kontekstualizaciju nego bilo kakvi pretpostavljeni prijepori oko razlika 4 Isti, 2005.: 11-12. 5 Petrinić, 2007.: 5. 6 http://hjp.znanje.hr 7 Brešić, 2005.: 36. 8 Petener-Lorenzin, 2006.: 6.