Nova Istra

52 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT im je dodijelio sociolog P. Bourdieu 2 ) i funkcioniranje književne riječi unutar njih na temelju navedenoga problemskog fokusa u svim serijama časopisa. Za svaku ću seriju časopisa ponuditi opći opis tema, autora i ciljeva, a onda ću se osvrnuti na književne/ideološke sadržaje koje smatram reprezentativnim i/ili vrijed- nima daljnjeg analitičkoga promišljanja. Popis tema i autora poslužit će mi radi za- ključnih razmišljanja o intelektualnome polju koje nastaje na području Pule i šire, a izdvojeni književni radovi i razni prilozi koje potpisuje uredništvo ponudit će odgo- vor o dinamici i tijeku ideološkoga i estetskoga u razdoblju socijalizma. Povlašteno mjesto izdvojenih primjera pokušat ću opravdati analizom motiva, tema ili stila, no to ću mjesto ujedno dovoditi u pitanje njihovom kontekstualizacijom, za što će mi pomoći povijesni pregledi razdoblja. Istarski borac pozornost na sebe ne privlači svojom strukturom i činjenicom da su ga stvarala danas značajna imena javnoga i intelektualnoga života regije, već je tu i njegova pozicija kao prvog poslijeratnog istarskoga omladinskoga glasila. To što svojim izlaženjem obuhvaća raspon od gotovo tri desetljeća socijalizma, izvan kojih, doduše, ostaju turbulentne 80-e, dodatna je prednost u obradi glavnoga problem- skog čvorišta. Napominjem kako ću se terminom Istarski borac često koristiti kako bih obuhva- tila svaku od serija časopisa zajedno, kao sveobuhvatnu pojavu zajedničke tradicije i sličnih ciljeva. Kako će ponekad ipak biti potrebno posebno istaknuti neku od serija lista ili djelovanje literarnoga kluba istog naziva, pripazit ću da to bude jasno vidljivo iz konteksta ili naslova poglavlja. 2. Značenje periodike i pitanje žanra Zašto proučavati periodiku? Od kakvoga su značenja za društvo časopisi, listovi, novine te kakvu ulogu ostvaruju unutar njega? Koje su posebnosti književne perio- dike? Tim se i sličnim pitanjima bavi Vinko Brešić, koji periodiku ističe kao važan dio hrvatske kulturne baštine. Dapače, usko je povezana s najdinamičnijim fazama nacionalne kulture, ključnu ulogu ima u pokretima od ilirskoga i pravaškoga pa sve do krugovaša, razlogovaca, pitanjaša i sl. 3 U studiji Čitanje časopisa isti autor navodi nekoliko perspektiva poznatih hrvat- skih filologa, kritičara i kulturnih radnika o problematici (književnih) časopisa. Vraz ih poima kao„književne hambare“, Rački ih naziva „svagdanjim hljebom prosvjetlje- 2 Pierre Bourdieu pojam polja (kulturalne produkcije) smatra boljim rješenjem od pojmova kon- tekst , milje ili društvena baza (2006.: 11), a pod njim razumijeva„relativno samostalan društveni univerzum sa svojim vlastitim zakonima funkcioniranja“ (Kolanović, 2011.: 102). 3 Brešić, 2014.: 158-170.