Nova Istra

51 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Godine 2016. časopis je digitaliziran te je uvelike olakšan pristup materijalima 1 . Dva najznačajnija rada o časopisu potpisuju Dolores Petrinić i Marija Petener-Lo- renzin. Hrvatska književnost u istarskim časopisima druge polovice XX. st. („Istarski borac“/„Ibor“, „Istarski mozaik“ i „Istra“) nastaje kao rezultat doktorskoga istraživanja D. Petrinić, a Petener-Lorenzin 2006. godine objavljuje Bibliografiju časopisa Istarski borac/Ibor . Osim toga, o njemu pišu i Ljubica Filipić-Ivezić te Boris Domagoj Bile- tić, neki od glavnih aktera događanja o kojima je ovdje riječ. Riječ je o 70-ak svezaka opsežnome (oko 1.500 stranica) i nedovoljno istraženo- me korpusu, neprocjenjivu izvoru informacija o društvenim prilikama u Istri druge polovice 20. stoljeća, o životu, interesima i problemima mladih toga razdoblja, ali i o političkim događajima na lokalnoj i širim razinama. Pisati o razdoblju socijalizma iznimno je nezahvalna zadaća, osobito kada o nje- mu piše osoba koja ga nije proživjela i njemu pristupa najvećim dijelom na temelju zabilježene kulture. Stoga mi se pozicija pripovjednoga ja čini najboljim rješenjem da u istome mahu preuzmem odgovornost za napisano, ali i priznam zasigurnu nedo- statnost u pristupu i obradi teme. Istraživački pristup građi temelji se na premrežavanju kroatističkih i komparati- stičkih interesa za nju. S jedne strane, domaća kroatistika ima dugogodišnju praksu i iskustvo bavljenja teorijom i praksom časopisâ te proučavanja dosega književne ri- ječi na njihovim stranicama (Brešić, Coha, Protrka-Štimec), dok se, s druge strane, pitanjima kulture, kulturne produkcije, ideologije i medija, na tragu kulturalnih stu- dija, bavila zagrebačka komparatistika (D. Duda i dr.). Cilj je ovoga rada skrenuti pozornost na tu značajnu pojavu, pružiti pregled svih faza postojanja časopisa, ukazati na teme kojima se bavio, ciljeve koje je pred sebe postavio, a posebice osvrnuti se na razloge njegove zabrane. Nadam se da ću, pišući o tome, moći ujedno rasvijetliti i značenje koje je imao za intelektualnu klimu, kako u razdoblju izlaženja tako i u vremenima nakon gašenja. Čini mi se kako je taj pri- kazivački i pregledan sloj rada neizbježan te zapravo prvi logičan korak u obradbi građe nakon ranije spomenutih radova napisanih o njoj. Krenuvši od temeljitoga iščitavanja lista i proučavanja njegove strukture, odnosno u induktivnom pravcu od konkretnoga prema općemu, glavnim se problemskim pi- tanjem nametnulo ono o odnosu ideologije i kulture u socijalizmu, odnosno o funk- cijama koje su se pridavale kulturi i književnosti u pojedinim fazama socijalizma. Po- kušat ću ocrtati obrise intelektualnoga, odnosno književnoga polja (u značenju koje 1 Vidi na: http://library.foi.hr/casopisi.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=