Nova Istra

34 DVA PROFESORIČINA TEKSTA Ljubica IVEZIĆ I. Prvo poslijeratno omladinsko istarsko glasilo rodilo se naoko slučajno baš u Puli, daleko od svih tadašnjih kulturnih centara, na periferiji zemlje, samo osam godina poslije oslobođenja Istre i pripojenja Hrvatskoj... * 1 U tom povijesnom trenutku, kad mlade uzbuđuje pitanje Trsta..., ovdje, s ove strane Učke, to je bitno drugačije osjećanje, vezano uz pitanje cijele Istre; nije slučajno jedan srednjoškolski listić, glasilo literarne sekcije Gimnazije„Branko Semelić“, dobio ime Istar- ski borac i, osim funkcije da bude književno vježbalište budućih novinara i literata (kao ostala tadašnja srednjoškolska glasila, od republičkog Poleta do svih onih Poleta , Osvita , Zora i dr. glasila pojedinih škola i književnih sekcija), najavio borbu za duhovno pripo- jenje Istre matici zemlji...„Dokazivat ćemo svakome i uvijek, da najmlađe istarske genera- cije ne žele nikad više zamijeniti dragu domaću riječ tuđinskom, niti svoju narodnu vlast vlašću tuđina“, poručuju mladi u Uvodniku svog lista ( Istarski borac , 1, Pula, 1953.). Nije slučajno baš ovdje u Puli, gdje nema književne tradicije na hrvatskom jeziku od fašističkog preuzimanja vlasti i surovog zatiranja hrvatske riječi, da mladi osjete poziv svoje zemlje i ispunjavanje bijelog prostora književne istarske geografije shvate kao svoju osobnu društvenu obvezu... Važnost društvenog zadatka i odgovornost uredništva i mladih u tompovijesnom tre- nutku ispunjava mlade ljude samosviješću i ponosom. Grupa u suradnji s voditeljem, iskusnim pedagogom, ostvaruje djelotvornu motivacijsku sredinu koja pozitivno u inte- rakciji utječe na potencijalno stvaralaštvo mladih. Nastaju raznorodni radovi: pro- gramski, društveno-politički članci o radu i zadacima omladinske organizacije, repor- taže o životu i radu omladine, potresne crtice iz istarske prošlosti, sjećanja na užase rat- nih zbivanja viđenih očima djeteta (koja svojom sugestivnošću i danas uzbuđuju čitaoca i predstavljaju posebnu vrijednost književne memoarske proze Istarskog borca ), feljtoni, intervjui, osvrti na filmove, kazališne predstave, književna djela, kulturne manifestaci- je i dr. Već od prvih brojeva Istarskog borca uz književni jezik..., javljaju se i čakavski tekstovi – narodne lirske pjesme, dijalozi u književnimproznimprilozima s istarskog tla ( Veli Jože po drugi put u Istri , Mi pamtimo , Stipe i dr), da bi se god. 1955. pojavile prve čakavske šaljive pjesme Ivice Pilata ( Bukara , To ne kune ona , Upravte me, upravte ; Istarski borac, 1-2, * Tekst je, u nešto opširnijemu opsegu, autorica napisala strojopisom, a na njegovu kraju, u autorskoj opasci dopisanoj rukom, piše kako je naručen za kalendar „Jurina i Franina“ za god. 1983., no„iz nepoznatih razloga bez obrazloženja nije objavljen“. Naravno da je autorica već tada, kao i onaj/oni koji su tekst naručili, znali to da ga ovako kako je napisan ne smiju objaviti (pozor: još ni 1983. u Puli!). Mi današnji to možemo samo „hladno“ ustvrditi, no objavili ga jesmo uz 45. obljetnicu osnutka„Istarskoga borca“, kluba i časopisa/lista, god. 1998. u br. 3 upravo „Nove Istre“. ( Op. ur. )