Nova Istra

25 Ljubica IVEZIĆ DVA PROFESORIČINA TEKSTA Ako kritički pristupamo književnom djelu i ličnosti umjetnika, primjenjujući razne me- tode, onda nastava književnosti prestaje biti niz bio-bibliografskih podataka koje treba bubati napamet i prepričavanje „sadržaja“ koje učenici, kad zagusti, prepisuju iz tuđih teka za lektiru i bez ikakva interesa bubaju napamet, prestaje biti visokoučeno estetizi- ranje za koje većina učenika nema razumi- jevanja, pa gotove sudove i atraktivne cita- te iz pojedinih književnih djela memoriraju da bi u nekom društvu mogli izazvati dojam načitanosti. ** 2Književnost prestaje biti „du- hovni nakit“ i postaje svijest o sebi i svom narodu, postaje neotuđivi dio vlastita bića, ali i svijest o pripadnosti, fizičkoj i duhovnoj, jednoj određenoj zajednici i s njom i po njoj srodnim zajednicama. Značenje nacionalne književnosti u njenom bogatom društvenom, političkom i kulturnom djelovanju moglo se uočiti upravo u novooslobođenoj i matici zemlji Hr- vatskoj pripojenoj Istri. Talijanski nacionalisti u tendenciji da odnarode, odnosno talijaniziraju Hrvate i Slovence u Istri, koji su u XIX. stoljeću kao i danas predstavljali golemu većinu istar- skog stanovništva, u prvom su redu onemogućavali osnivanje hrvatskih i slovenskih škola. Talijani su, iako u manjini, u političkim tijelima u općinama i Pokrajinskom ** Doktorska disertacija prof. dr. sc. Ljubice Ivezić Otkrivanje i njegovanje kreativnosti učenika u nastavi materinskog jezika i slobodnim aktivnostima – idiografski pristup – s osvrtom na istarske poslijeratne osobitosti (Zagreb, 1979.), s mnoštvom konkretnih pa i poimeničnih primjera, ana- liza i statistika iz bogate autoričine nastavničke prakse, na početku donosi posvetu: „Mojim sinovima Zoranu, Borisu i Sveboru“. Upravo Borisu Iveziću možemo zahvaliti za mogućnost korištenja profesoričine radnje, djelomice ili u cjelini, dakle i objavljivanje ulomaka koji slijede na stranicama Nove Istre . Ovaj je opsežan rad inače podijeljen (sastavljen, složen, strukturiran) tako da sadrži sljedeća glav- na poglavlja (podpoglavlja i međunaslove ovdje ne navodimo): I. Uvod; II. Problem identifikacije stvaralačke dispozicije učenikâ masovne škole nomotetičkom i idiografskom metodom; III. Idiografski pristup poticanju stvaralaštva mladih u posebnostima istarske poslijeratne političke, društvene i kulturne stvarnosti; IV. Slobodne aktivnosti u vezi s nastavom materinskog jezika i njihova vrijednost u njegovanju i razvijanju samostalne samoupravne socijalističke stvaralačke ličnosti; (V.) Bilješke; Literatura; Dodatak. Obranjen je g. 1980. pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragutina Rosandića (1930. – 2019.) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ( Ur. )