Nova Istra

171 Miodrag KALČIĆ TRI SVJEDOČANSTVA mo. Veliki percenat današnjih buntovnih omladinaca bit će i te kako sretan bude li angažiran kao glumac u društvenoj komediji protiv koje se danas buni, a glumit će kao što im glume i roditelji: oficire, poštare, bankovne činovnike, profesore, majstore i tehničare, i uopće profesionalne političare pa čak i ministre, s ovu ili s onu stranu gvozdene zavjese. Ima li netko od te društvene kreme šansu da od svoga tate nasli- jedi povrh svega još i solidnu rentu, unosne papire, neku banku, rentabilnu fabriku, dućan ili karijeru, iskoristit će ove stečene pozicije po nasljednom pravu, ‘pardon, pardon, jedno su ideje, čast, ali razlikujmo dobro – što je moje, nije tvoje!’“ 4 Stari komunistički lisac znao je što treba javno reći, što intimno zapisati – točno je znao što se zbiva u nemirnoj Europi i kako će završiti (tako doista i jesu završili) većina europskih studentskih bukača – a što valja oportuno uime jugoslavenskoga soci- jalizma prešutjeti: o gnjevnim studentima u socijalističkome Beogradu početkom lipnja ‘68. (čiji povijesno univerzalni društveno-politički zahtjevi i nakon četrdeset i jedne godine zvuče jednako aktualno) 5 ni riječi. Uglavnom, tamo neka provincijska Pula, u malo znanom lokalnom omladinskom književnom časopisu, drznula se obraditi i analizirati temu od koje su zazirale omla- dinske novine, studentski i znanstveni časopisi (ukoliko se ne varam u Hrvatskoj jedino se Studenski list u broju 4/1978. posvetio istoj temi, desetoj obljetnici stu- dentskih nemira) 6 , bojeći se reakcija i posljedica djelovanja dežurnih komunističkih ideologa, branitelja samoupravljanja i marksizma. Premda mi je već u srednjoj ško- li, a napose na fakultetu kao obvezni kolegij (na svakom fakultetu), marksizam bila krajnje sumnjiva društvena teorija i upitna filozofija (upitna i stoga što je zasnovana na djelu samo jednoga čovjeka, koliko god obrazovan i pametan bio), tada me do- datno iritirao jer se za svaku prirodnu pojavu (u obliku dijalektičkoga materijaliz- 4 Miroslav Krleža: Dnevnik 1958-69. , Oslobođenje, Mladost, Sarajevo, 1977., str. 415. 5 „Osnova studentskih zahtjeva sastojala se u smanjenju socijalnih razlika, rješavanju problema nezaposlenosti, demokratizaciji društveno-političkih organizacija i sudjelovanju studenata u sa- moupravljanju na sveučilištima, dok se sporedni zahtjevi marginalnog tipa (zamjena rukovodioca gradskog SUP-a, oslobađanje uhapšenih studenata) odnose na priznavanje studentsko-humanog identiteta. Najrječitije govore same parole i transparenti:‘Hoćemo posao’,‘Imamo li Ustav?’,‘Dolje socijalistička buržoazija!’,‘Pucali su na nas’,‘Dolje šef-ubojica – Bugarčić!’ (načelnik sekretarijata za unutrašnje poslove Skupštine Beograda),‘Ja sam pretučen’,‘Ne vjerujte štampi!’ (parola s balkona Kapetan-Mišinog zdanja),‘Dosta korupcije!’,‘Radnici, naši problemi su i vaši problemi!’,‘U sutra bez onih koji su upropastili jučer’,‘Mi smo protiv nasilja’,‘Dosta nam je crvenih buržuja!’,‘Dolje kneževi socijalizma!’,‘Nećemo demokraciju u šljemovima!’,‘Politički rad – besplatan rad’,‘Kažite birokrati da je nesposoban pa će vam pokazati na što je sve sposoban’,‘Slobodna kritika i istinsko samoupravljanje’,‘Za jedinstvo radnika i studenata!’...“ –Miodrag Kalčić:„‘68.: Jugoslavija“, nav. dj., str. 21. 6 Usp. Miodrag Kalčić: „Izbor iz bibliografije o ‘68. na hrvatskom jeziku“, Nova Istra , br. 1, Istarski ogranak DHK, Sveučilišna knjižnica u Puli, Pula 1998., str. 11-12.