Nova Istra

13 Boris Domagoj BILETIĆ UMJESTO UVODNIKA Radnja prof. Ivezić nalazi se, primjerice, u fondovima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Sveučilišne knjižnice u Puli, Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu itd. Zanimljivo je i to kako se dr. Ivezić „slučajno“ preskače čak i u ma- tičnoj ustanovi koju je na neki način sustvarala (nekadašnja je Pedagoška akademi- ja, čedo jednoga Tone Peruška i dr. zaslužnika, zapravo jezgra današnjega pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile) pa se njeno ime zaobilazi, prešućuje čak i kad je posrijedi fenomen zavičajne nastave / nastave o zavičaju, koju je Profesorica predavala nara- štajima i naraštajima pulskih studenata još 1970-ih, zacijelo se nastavljajući upravo na Peruška kao što je to činio i Čakavski sabor – najznačajniji kulturni program i „projekt“ istarski u drugoj polovini 20. stoljeća, i ne samo hrvatske Istre... U ovome svesku objavljujemo i skraćenu inačicu teksta dr. Ivezić o omladinskoj periodici. Gospođa Ivezić nikako da i formalno dobije bilo kakvo obilježje u svome gradu, poput tolikih drugih kojima današnje pulske vlasti, dovijajući se na sve moguće nači- ne i nevješto glumeći, naprosto ne daju imati obilježje! U tom smislu pitanje: Zašto se, primjerice, Katedra za hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozof- skoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli ne bi nazvala njezinim imenom? Tko bi se tomu danas usprotivio i kojim argumentima? Ipak i makar toliko: Klub hrvatskih književnika, sjedište Istarskoga ogranka DHK, nakladnika ovoga časopisa, nazvali smo njezinim čestitim i zaslužnim ime- nom. * * * Cjelina koja, dakle, neposredno slijedi kompilacija je novih i stari(ji)h neobjavljenih ali i, bar u nekoj inačici, objavljenih tekstova. Među ostalima, donosimo zanimlji- vo i duhovito, a mjestimice nujno i čak šaljivo polemično (iz današnjega vremenski udaljenog motrišta) napisan, neobjavljen, tekst „iz prve ruke“, jednoga od „svjedoka vremena“ i ovdje ukratko opisanih događaja, člana uredništva Ibora , Puljanina Mi- odraga Kalčića (iz posljednje „iborovske“ generacije 1970-ih) te cjelovit i nedavno, također na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, obranjen diplomski rad Žminjke Ane Galant , naslovljen„Odnosi estetskog i ideološkog u socijalizmu na primjeru li- sta 'Istarski borac / Ibor'“ (74 str.). Potonji se tekst, prilagođen publiciranju u časo- pisu, također prvi put objavljuje. Od razmjerno recentno objavljenih tekstova ili onih koji u knjigama izlaze isto- dobno s ovim našim dvobrojem, izabrali smo dva iscrpnija, vrlo pregledna i umno- gom znakovita: onaj prof. dr. sc. Jelene Lužina (2015.) i onaj iz 2017. Albina Crnobo- rija , dipl. iur., oboje „istarskih boraca“ iz dvaju susljednih naraštaja kluba i časopisa, onoga 1950-ih i onoga iz 1960-ih.