Nova Istra

64 HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS Božica JELUŠIĆ Osim snažnoga zagovorničkog aktivizma, pjesma pokazuje i one nenadmašne prednosti kajkavštine, koje sam višekratno poantirala u svojim tekstovima: eliptič- nost, živahnost, zvučnost, ritmičku vibrantnost, te nadasve slikovitost kajkavštine, koju je gotovo nemoguće postići na književnome standardu. Držim to jednim od ključnih razloga što se desetak autora zapaženih pjesničkih opusa na standardu od- lučilo i na „kajkavsku štreku“, kojom uspješno voze posljednjih četiri desetljeća, a obrađeni su pomno i sistematično u antologiji Jože Skoka Rieči sa zviranjka (Tipex, Zagreb, 1999.) Jedan osobni pogled u kajkavsku hižu budući da ovaj tekst nema nakane verificiranja kajkavske književne scene, rado bih na imaginarnu „gozbu riječi“ prizvala autore koji su me impresionirali, oduševili, nadahnuli ili pobudili pozornost u vrijeme kad je moja velika „avantura povratka“ počinjala knjigom Meštri, meštrije (Varaždin, 1985.) te ponovo prije 15-ak godi- na, kada sam započela suradnju s Hrvatskim saborom kulture (HSK) u projektu afirmacije zavičajnih pjesnika, putem literarnih susreta, zbornika, književnih radi- onica i dodjele nagrade „Mihovil Pavlek-Miškina“ za dijalektalno pjesništvo. Na- pominjem da je izbor strogo osoban, ne zasniva se na vrijednosnoj ljestvici, već na emocijama i poetičkim afinitetima, što je s čitalačke perspektive jedino relevantno načelo i mjerilo. Izuzmemo li Krležine Balade Petrice Kerempuha , koje su tijekom mojega školo- vanja bile moj maturalni, seminarski i diplomski rad, te sam ih „raščinila“ do najta- nanijih detalja, presudan utjecaj na odabir kajkavštine i moja nagnuća regionalizmu pripada zbirkama Frana Galovića Z mojih bregov te Ivana Gorana Kovačića Ognji i rože . U slijedu dolaze Vinko Kos zbirkom Lada , Nikola Pavić i Prsten zvenknul te Kalnovečki razgovori Ivana Goluba. Nemjerljiv je utjecaj druženja, razgovora, bistre- nja pojmova i imaginarnoga pjesničkog„natjecanja“ s Miroslavom Dolencom-Drav- skim, kojega držim stupom podravske književnosti na kajkavskome jeziku, podjed- nako u poetskim i proznim tekstovima. Motivacijski, edukacijski i sinergijski najja- či „vjetar u leđa“, kao i kritičku distancu i estetska mjerila, dao mi je moj profesor i mentor dr. Zvonimir Bartolić , pod čijim„šinjelom“ (generalskoga kroja!) stoji moja sveukupna activa kajkaviana, kao i svijest o važnosti regionalizma, gdje se ocrtavaju temeljni obrisi našega ljudskoga, etničkoga i stvaralačkog identiteta. Sve što iza toga slijedi, samo je nadogradnja, samo naš napor na putu k uosobljenju i ono„unutrašnje zbivanje“ o kojemu Rilke veli:„Vaše je unutrašnje zbivanje vrijedno cijele vaše ljuba- vi, na njemu morate raditi, a ne gubiti i suviše vremena i volje da biste pojasnili svoj stav prema ljudima“.