Nova Istra

52 HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS Valnea DELBIANCO gled“ i pokušaj negiranja hrvatstva Istre ugledao je svjetlo dana nakon trinaest godina iz pera Vjekoslava Spinčića u knjizi Crtice iz hrvatske književne kulture Istre , 10 koju je pisao 1923. i 1924. u Kastvu i Brezovici. Vjekoslav Spinčić (1848. – 1933.), rođe- njem Kastavac, bio je svećenik, učitelj, političar te se kao pravaš zauzimao za ravno- pravnost Hrvata i Slovenaca s Talijanima i za ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Njegove Crtice imale su iznimnu važnost jer su predstavljale prvi cjelovit prikaz hrvatske kul- ture i pisane riječi na tlu Istre i Kvarnerskih otoka. Spinčićeva se knjiga koncepcijski razlikuje od Ziliottove; ona obuhvaća razdoblje „od najstarijih vremena“ do prvih desetljeća 20. stoljeća. Autor u predgovoru napominje da je 1922. godine, pročitavši Zilottovu knjigu, koja je tiskana na 196 stranica, opazio da talijanske književnosti u Istri i Trstu„to doba tako rekuć i nema“. Prisjetio se rasprave (rukopisa) koju je na njemačkom jeziku, pod naslovom Povijest hrvatske književnosti u Istri , sastavio Anton Klodič-Sabladoski, 11 a on mu je pomagao prikupljati materijal i „štogod“ napisati pa je, nezadovoljan Ziliottovom knjigom, najprije mislio prevesti Klodičevu Povijest na hrvatski jezik. Međutim, taj je rukopis nastao 1889. godine, a nakon toga se, kako primjećuje,„koješta staroga književnoga našlo“ te su istarski Hrvati „mnogo što napi- sali i tiskom objelodanili“. Stoga je odlučio„samostalno raditi“, uz napomenu da mu nije „ni na kraj misli bilo“ napisati znanstveno djelo o hrvatskoj književnosti u Istri, već zabilježiti „svega onoga te zemlje, što se gdje nalazi na papirima napisana, u knji- gama natiskana, na kamenima ukljesana“. 12 Spinčić ne skriva svrhu svoje knjige – želi njome stati na kraj „talijanskim prikazivanjima Istre i na književnom polju“ te po- kazati da „literarna kultura Istre ne samo nije sva talijanska, nego da je od talijanske starija i jača, da ima u Istri naših također književnih spomenika od davne davnine“. 13 Premda skromnoga naslova i nevelika obima, Spinčićeva knjiga ima snažnu poruku, pa ne začuđuje što je u Italiji bila zaplijenjena. Naime, autor u zaključku piše:„Može se spaljivati knjige i spise, iskljesavati napise i razarati spomenike, zatvarati škole i crkve, tjerati ljude iz njihove rodne zemlje, – ali nema sile, koja bi uništila ono, što su naši Istrani, na polju hrvatske književne kulture, kroz vjekove stvorili, nit koja bi iz našega hrvatskoga naroda Istre istrgla njegov hrvatski jezik“. 14 10 Knjigu je 1926. godine objavila zagrebačka Nadbiskupska tiskara. (Pretisak: Kršćanska sa- dašnjost, Zagreb, 1984. i 2011.) 11 Slovenski pedagog i pisac A. Klodič-Sabladoski (1836. – 1914.) bio je uspješan nadzornik slovenskih i hrvatskih škola u Istri od 1869. do 1871., gdje je želio otvoriti sedamdesetak škola, ali mu tadašnji carski kraljevski namjesnik to nije dopustio. (Nav. prema S. Pavlič, Annales , br. 6, Koper, 1995., str. 172.) 12 V. Spinčić, 1926., str. 3. 13 Isto, str. 4. 14 Isto, str. 158.