Nova Istra

51 Valnea DELBIANCO HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS me protestantskom teologu Amandusu Polanusu von Polansdorfu (1561. – 1610.), sveučilišnome profesoru koji je ugled stekao brojnim djelima, među ostalim i svojim prijevodom Biblije te knjigom Partiones Theologicae , ali njegovim se prezimenom ipak koristi, kad već ne može predstaviti Lazeu kao pjesnikinju talijanskoga roda, kako bi pridjevak „Polana“ povezao s germanskim podrijetlom. Zbog svega, on se čudi što je Pula naziv jedne ulice posvetila „svojoj vrlo upitnoj pjesnikinji“. Međutim, da Zili- otto nije u pravu dokazuju sačuvani Lazeini stihovi, kao i oni francuskoga pisca Jean Jacquesa Boissarda, koji je s njom prijateljevao i o njoj pisao, iz kojih je nedvojbeno da je riječ o pulskoj pjesnikinji, ilirskoj plemkinji. Ziliotto nije čitao Boissardova dje- la, već je podatke o Lazei preuzeo od Stankovića koji, navodeći njezino ime u tali- janskoj inačici – Filippa Lacea – pretpostavlja da je riječ o pulskoj pjesnikinji, iako, kako priznaje, nikakvim sigurnim dokumentima ne može dokazati da ona doista „pripada“ Puli. On navodi: „UVeneciji bijaše obitelj Polani , a u Trevisu postoje gro- fovi Pola , ali se to ne čini obiteljskim prezimenom jer ono je u njezinu slučaju obitelj Lacea , prije je to ime zavičaja, dakle ništa drugo ne podrazumijeva nego Pulu.“ 7 Što se tiče drugoga pridjevka koji stoji uz njezino ime,„Illyrica“, njemu je jasno da ozna- čava pokrajinu ili regiju iz koje pjesnikinja dolazi, ali zaključuje da ne može sa sigur- nošću odrediti na koje se točno područje odnosi jer „svatko zna da Venecija i Trevi- so nisu nikada bili obuhvaćeni Ilirikom, i svatko zna da se u doba naše Lacee Istra, iako pogrešno, smatrala ne samo ilirskom već Dalmacijom, što donosi nemalu zbrku osobito za zavičaj mnogih uglednih istarskih ličnosti.“ 8 Podsjetimo, do sredine 19. stoljeća nije bilo isticanja nacionalnoga osjećaja koji bi se mogao usporediti s današ- njim, pa i Lazein ilirski pridjevak upućuje na podrijetlo , a ne narodnosnu pripadnost . Ipak, dvojbe da je pjesnikinja hrvatskoga roda nije imao polihistor Ivan Kukuljević Sakcinski koji je pulskoj latinistici posvetio članak, posljednji što ga je napisao prije smrti, na talijanskome jeziku: „Filipa Lazea iz Pule nazvana ‘Ilirska Sapfa’“. 9 Ne znamo kakva je bila recepcija Ziliottove knjige o književnoj kulturi Trsta i Istre među hrvatskim ili slovenskim čitateljima, ali odgovor na njegov „talijanski po- 7 Pietro Stancovich, n. dj.:„In Venezia vi fu la famiglia Polani , ed a Treviso vi sono i conti Pola, ma questo non sembra un cognome di famiglia, che in essa si vede essere della famiglia Lacea ; ma piuttosto un nome di patria, e quindi null’altro intendersi che di Pola.“, str. 88. 8 Isto:„Ciascheduno sa che Venezia e Treviso non furono mai comprese nell’Illirico, e ciascuno sa che al tempo della nostra Lacea l’Istria veniva, quantunque impropriamente, considerata come Illirica non solo, ma sebbene come Dalmazia, cosa che porta non poca confusione specialmente per la patria di molti illustri personaggi istriani.“, str. 89. 9 Ivan Kukuljević Sakcinski: „Filippa Lazea da Pola detta la ‘Saffo illirica’“, Il Diritto Croato ( Hrvatsko pravo ), I, 39, Pula, 24. srpnja 1889. Tekst je objavljen u podnožju naslovne i sljedeće stranice toga političkoga tjednika čiji je vlasnik, izdavač i glavni urednik bio D. Antonio Jakić.