Nova Istra

49 Valnea DELBIANCO HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS su se borili za hrvatska prava bio je biskup Juraj Dobrila. Sunarodnjake je poticao na očuvanje narodnoga jezika i običaja te imao važnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti, a tiskarska je i nakladnička djelatnost na hrvatskome jeziku u tome imala ključnu ulogu. Uslijedile su godine Prvoga svjetskog rata, nepovoljnih političkih i ratnih prilika. Nakon 1920. godine, kada je Rapalskim ugovorom Kraljevina Jugo- slavija morala prihvatiti da Istra ostane pod talijanskom upravom (Kraljevini Itali- ji pripala je i Rijeka, otoci Cres i Lošinj te Zadar i Lastovo), fašistički režim ugasit će hrvatske tiskare u Pazinu i Puli, a periodičke će publikacije na hrvatskom jeziku još neko vrijeme izlaziti u Trstu. U nizu represivnih mjera i zakona talijanske vla- sti donose 1929. godine Zakon o zabrani slavenskoga tiska u Italiji. Uslijedilo je teško razdoblje progona netalijanskoga stanovništva, učitelja i svećenika (povijesni izvori bilježe da je u razdoblju između dvaju ratova iz Istre i šire okolice Trsta u Ju- goslaviju izbjeglo oko 70.000 Hrvata i Slovenaca), ukidaju se hrvatske škole, kul- turne ustanove i udruženja, zabranjena je javna uporaba hrvatskoga jezika, pale se hrvatske knjige, ali ne zbog neprihvatljiva sadržaja, već „neprihvatljiva jezika“ kojim su bile napisane. Neposredno prije navedenih represivnih događanja, u Trstu je objavljena knjiga Baccia Ziliotta La cultura letteraria di Trieste e dell’Istria 1 ( Književna kultura Trsta i Istre ). Riječ je o nedovršenome projektu jer je nakon toga izdanja, koje obuhvaća razdoblje od antike do humanizma, trebao uslijediti nastavak, ali to se nije dogodilo, već je autor napisao novu knjigu – književnopovijesni pregled Storia letteraria di Tri- este e dell’Istria 2 ( Povijest književnosti Trsta i Istre ). Baccio Ziliotto (1880. – 1961.) tršćanski je povjesničar i učitelj, ravnatelj Talijanske gimnazije u Pazinu i Općinske više gimnazije „Dante Alighieri“ u Trstu, autor stotinjak članaka i knjiga te jedan od osnivača i predsjednika Nacionalne lige (Lega nazionale), talijanske udruge ireden- tističkih ideala koja je djelovala na razmeđu 19. i 20. stoljeća, a u svome je programu zacrtala zadaću osnivanja kulturnih klubova i privatnih škola na talijanskome jeziku, ukinutih za vrijeme austrijske uprave (riječ je o pet regija – Južnome Tirolu, istočnoj Furlaniji, Trstu, Istri i Dalmaciji). Valja izdvojiti podatak da se kao iredentist nije priključio fašističkome režimu, već se povukao iz političkoga života. U knjizi Književna kultura Trsta i Istre višenacionalnu regionalnu književnu i kulturnu povijest Ziliotto prikazuje isključivo kao talijansku. Iznosi ideju kojom se rukovodio u nastanku svojega djela: „Slaven pred vratima“ ne dopušta da bilo tko, ni u prošlosti ni u vrijeme tiskanja knjige, ignorira vlastitu (talijansku) narodnost i nacionalni osjećaj. Premda učeni Istrani o kojima piše u pravilu djeluju izvan mjesta 1 Ettore Vram, Trieste, 1913. 2 La Editoriale Libraria, Trieste,1924.