Nova Istra

46 HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS Mirko ĆURIĆ Za četvrtinu Hrvatske – dva posto proračunskog novca za knjigu „Slavonska“ književnost integrirana je, kako tvrdi Matija Pavić, u 19. stoljeću u hr- vatsku književnost i takvom je ostala do današnjih dana. Međutim, neke se stvari nisu puno promijenile. I onda i danas ostaje prisutan osjećaj prikraćenosti i uskra- ćenosti, neprepoznavanja i omalovažavanja, ali ne postoji ozbiljna snaga koja bi te- žila kakvom književnom regionalizmu. Naprotiv, ideal je slavonskome književniku, točnije, hrvatskome književniku iz Slavonije, biti priznat u Zagrebu. Nijedno lo- kalno priznanje ne može se mjeriti s onim iz središnjice, odnosno nitko u Slavoniji nije velik i važan (jer se u Slavoniji to, izgleda, ne može biti, ma što napravio) ako ga nisu blagoslovile zagrebačke institucije ili organizacije. Jedna je od takvih institucija Društvo hrvatskih književnika, osnovano 22. travnja 1900. Od samoga osnutka pisci iz Slavonije, Baranje i Srijema vrlo su aktivno uklju- čeni u rad DHK-a. Vladimir Rem u tekstu DHK u slavonskoj varijanti , priređenom za obilježavanje dvadeset i pete obljetnice osnutka Ogranka DHK slavonsko-baranj- sko-srijemskoga, pokazao je koliki je tijekom 20. stoljeća bio udio slavonskih knji- ževnika u Društvu hrvatskih književnika: „U prvoj godini rada Društva verificirana su 274 prava člana, a osim Badalića, Kozarca, Ilijaševića, Juzbašića i Tomića, članovi su bili ovi pisci iz Slavonije: Nikola Andrić, Antun Barač, Ferdo Becić, Milko Cepe- lić, Franjo Ciraki, Vladoje Dukat, August Harambašić, Rudolf Horvat, Julije Kempf, Milan Kerdić, Vjekoslav Klaić, Samuel Kocian, Gjuro Kovačević, Iso Kršnjavi, Oton Kučera, Franjo Kuhač, Milan A. Miholjević, Franjo Sudarević, Ferdo Šišić, Jagoda Truhelka, Srđan Tucić, Alojzije Vincetić. U Ljetopisu DHK 1900 – 1903 zabilježe- no je da Društvo tada ima 6 članova zakladnika i 33 člana utemeljitelja. Među za- kladnicima bili su grofovi Ladislav Pejačević iz Našica, Rudolf Normann iz Valpo- va i Gustav Normann iz Bizovca, a članovi utemeljitelji dr. Dragutin Neumann iz Osijeka, potpukovnik Ivan Domac iz Vinkovaca te gradovi Osijek, Požega i Brod.“ Društvo hrvatskih književnika danas (9. ožujka 2017.) broji 510 članova. Na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema živi i književno djeluje 39 književ- nica i književnika; od toga ih je 20 u Osijeku, 5 u Vinkovcima, 4 u Đakovu, dvoje u Vukovaru, a svoje predstavnike u DHK-u imaju i Županja, Nova Gradiška, Gu- nja, Gradište, Slavonski Brod i Strizivojna. Nekolicina pisaca djeluje u isto vrijeme i u Hrvatskom društvu pisaca, a nekolicina slavonskih pisaca samo kroz članstvo u Hrvatskom društvu pisaca. Iscrpnija raščlamba slavonsko-baranjsko-srijemske hrvatske književne scene bit će temom nekog budućega teksta. Ono što valja spomenuti na koncu ovoga ogleda nepravedan je odnos prema slavonskim piscima, nakladnicima i organizatorima ma- nifestacija, koji se ogleda u proporcionalno gotovo mizernim sredstvima za knjige,