Nova Istra

37 Šimun Šito ĆORIĆ HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS potrebno narodu i Crkvi u Hercegovini i šire. Tiskara je odigrala „veliku kulturnu ulogu“ (fra Bazilije S. Pandžić). S fra Franjom počela je u Hercegovini nova era u političkome životu i prosvjeći- vanju naroda, a listom Bosiljak hercegovački , koji je pokrenuo Milićević,„zapravo za- počinje moderna hrvatska književnost u Hercegovini“, napisat će Vjekoslav Boban. Svim silama promicao je i branio nacionalne interese u duhu„hrvatskoga prava“, po- krenuo više prvih listova u Hercegovini, a onda napisao i objavio niz školskih udž- benika, primjerice, Pravopis za nižje učione u Hercegovini i Novi bukvar ili početnica za pučke učionice u Hercegovini , ali i udžbenik za učenje talijanskoga, Nova slovnica talijanska . Nastao je problem kad za tiskaru više nije bilo novca – sama je bila očekivano neisplativa, a franjevačka uprava i dalje mu nije išla na ruku u tom poslu. Kako bi nekako osigurao opstojnost tiskare, fra Franjo rješenje je našao formalno prešavši u Šibensku biskupiju i nastavio raditi svoj posao s „Tiskarom don Franje Milićevića“. Nije neparadoksalno to da je nakon fra Franjine smrti u konačnici Hercegovačka fra- njevačka provincija u dvama navratima na dražbi pokupovala ponuđene dijelove iste tiskare i 1917. osnovala Hrvatsku tiskaru Franjevačke provincije. Fra Martin Grgo Mikulić (Borajna kraj Ljubuškog, 1841. – Široki Brijeg, 1912.) izvornoga je i vrlo neobičnoga franjevačkog pera. Prvi je hercegovački franjevački pi- sac čije su pripovijesti s filozofskim porukama klasičnih basana i pripovijedaka bile najviše tražene, objavljivane i čitane. Sâm je bio velik zaljubljenik u knjige, pun ne- mirna duha, koristio se dobrim mogućnostima studija u inozemstvu, pa ga nalazimo na trima sveučilištima u Italiji: u Feltri, Padovi i Bolonji. Koliko je god imao moguć- nost ostati u Italiji i djelovati u akademskom zvanju, nakon završenih studija filozo- fije i teologije vratio se u Hercegovinu i život proveo na desetak hercegovačkih župa, prosvjećujući u svakom pogledu svoj narod i baveći se pisanjem. Izdavači i narod voljeli su njegov veseo duh i jednostavne poučne doskočice kako u propovijedima, tako i u njegovim pripovijestima. Nitko od franjevaca prije njega nije tako opisivao svagdanji život i ljudske sudbine. Već se iz naslova njegovih djela i pripovijesti može naslutiti njegov duh: Zvonarev teljig , Narodna torba , Samac i be- skućnik, Vitinski lovac , Djevac od devedeset godina , Pustinjakove pripovijetke i slično. U knjižnici Hercegovačke franjevačke provincije pronađena su mu još tri neobjav- ljena vrlo zanimljiva djela: Retorica , Mudra knjiga svaštarica i Župnikov dnevnik u Ružićima . Fra Oton Knezović (Crnopod kraj Ljubuškog, 1889. – Chicago, 1964.) pripada naraštaju franjevaca koji su se za vrijeme Drugoga svjetskog rata zatekli u inozem- stvu ili su s narodom 1945. otišli u izbjeglištvo. Filozofiju i teologiju diplomirao je na Teološkom fakultetu u Mostaru. Slavistiku i nacionalnu povijest studirao je na Filo-