Nova Istra

31 Šimun Šito ĆORIĆ, Solothurn (Švicarska) REGIONALNO, NACIONALNO I INTERNACIONALNO U DJELIMA HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA OD POČETAKA DO 1945. „U svih je franjevačkih pisaca lako primijetiti trojstvo usmjerenosti u njihovu spisateljskom djelovanju: regionalni patriotizam, povezivanje kao jamstvo opstojnosti i identiteta s hrvatskim nacionalnim bićem te – nadahnuti kulturom i širinom stranih zemalja u kojima su sve izreda studirali i djelovali, ali i sveopćim poslanjem Katoličke crkve u cijelome svijetu – povezivanje s europskim kulturnim tijekovima. Znanje koje su stjecali po svijetu ugrađivali su u svoje spise i prilike ili ga prilagođavali i prožimali s prilikama i mentalitetom u Hercegovini... Hercegovačka je franjevačka provincija od svih crkvenih provincija i biskupija najvi- še stradala od partizanske ruke 1945. U drugoj polovini 1944. imala je svečano zavjetovanog 231 fratra. Od toga su partizani pobili njih 66, oko 95 ih je spašavalo glavu i izbjeglo s narodom preko granice ili se bilo zateklo u inozemstvu, pa se nisu smjeli vratiti, a ostalo ih je samo oko 70 u domovini, što po župama, što u zatvorima...“ Davno je to počelo ili dolazak franjevaca na hrvatsko tlo Početci franjevačkoga djelovanja u hrvatskim krajevima vezani su uz poslanje fra- njevaca u tzv. Prekomorsku provinciju . Sljedbenici pjesnika, mistika, vizionara i re- formatora Franje Asiškoga (1182. – 1226.) na zajedničkom sastanku u Asizu već 1217. ustanovili su i tako nazvali, između ostalih 11, tu crkvenu pokrajinu za po- dručje Bizantskoga Carstva . Prvi je pisani dokument o franjevačkoj prisutnosti u Hrvatskoj jedna pergamena, bula pape Grgura IX. iz 1228., a nije ništa manje eg- Šimun Šito ĆORIĆ