Nova Istra

22 HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS Tomislav Marijan BILOSNIĆ Postavljeno pitanje hrvatskoga književnog regionalizma na 14. Pulskim danima ese- ja dolazi u pravo vrijeme, u času kada hrvatsko kulturno biće, njegov prostor i vri- jeme, svakodnevno preplavljuju valovi raznih utjecaja i interesa, u neskladu s poi- manjem našega vremena i prostora. Dok naša kulturna, pa time i književna zbilja, s jedne strane, ostaje zatvorena u okovane okvire vlastitoga političkog, kulturnog i društvenog položaja, s nedostatkom stvarnih poticajnih domoljubnih ideja na ra- zini magistrale koja nas je oduvijek povezivala s europskom supstancijom, s druge smo strane izloženi utjecajima, obratima, pritiscima – podjednako onima koji do- laze s jugoruševina, kao i birokratskih briselskih formula, američkoga genetičkog globalizma i balkanskoga šizmatičkog utjecaja, a sve to pojačano izbjegličkom kri- zom organizirane afričke i azijatske nesreće, dok mi još u pravome pobjedonosno- me smislu nismo ni podignuli barjak svoje neovisnosti i kulturne samosvijesti. Kul- turni pejzaž, ali i svijest o njemu, kao i odnos prema zavičaju nikada se tako brzo i temeljito u povijesti nije mijenjao kao danas. Držim to razlogom da će se na pitanje postavljeno na ovim Danima eseja pokušati naći cjelovit i jasan odgovor u desetljeću koje je pred nama, svakako odgovor temeljitiji od ovih mojih razmišljanja na mar- gini postavljene teme. Kako bismo se mogli odrediti prema pojmu hrvatskoga književnog regionaliz- ma, prije toga moramo odgovoriti na pitanje što uopće danas obuhvaća i znači feno- men regionalizma, kako na dnevnopolitičkoj projekciji i angažmanu, tako i njegovu obuhvatu u književnoj praksi i teoriji. Tijekom povijesti stalnija su prostorna odre- đenja bila grad, zavičaj, pokrajina i domovina, dok bismo za regiju, ipak, mogli reći da je pojam novijega značenja, iako ga nalazimo i u prošlosti. Pokušavajući definira- ti pojam regije kao dio zemljišne površine koja se uvjetno dijeli kulturno-povijesno, upravno-administrativno, statistički i tome slično, ovisno o različitosti koje jednu re- giju čine jedinstvenom i drukčijom od drugih, a „za koju u hrvatskom jeziku posto- ji mnoštvo istoznačnica, zavisno o značenju“, 1 regija ( regio ) bi u etimološkome smi- slu pretpostavljala određivanje i prepoznavanje užega prostora određene zajednice, prostora koji na najcjelovitiji način izražava i ostvaruje interese iste zajednice. Slične definicije naći ćemo i u nekim drugim europskim jezicima, posebice kada se govori o organiziranju ljudi između lokalnih zajednica, samouprava i nacionalnih država. Odrednica regije u Europskoj povelji o regionalnoj autonomiji glasi:„Regija je te- ritorijalno tijelo javnoga prava ustanovljeno na razini neposredno ispod razine dr- žave, s političkom samoupravom. Regija će imati vlastiti ustav, statut autonomije ili 1 Sanda Ham,„Mali jezični savjeti“, Jezik , http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=20821 , 19. 9. 2016.