Nova Istra

117 Milorad STOJEVIĆ HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS hvalno vratiti, a ovdje je sve to digresivno podastrto zbog uvida u kampanilističku (turmističku/toronističku) protežnost i izvan sredozemnih predjela. Već i potreba da se kampanilizam nazove s više imena dostatno govori o tome čemu on sliči, kome može biti dio ili je nešto njegova sastavnica. Njegova osnovna definicija na prvi je pogled jasna i jednostavna, pogotovo ona namijenjena „brzoj konzumaciji“; prakticiraju je rječnici, leksikoni, internetski portali, forumi, stranice. 13 Od širih, podastirem dvije, jednu klasičniju, drugu sociološki određeniju, a pru- ža sociološki i psihološki šlagvort za interpretaciju kampanilističke kompetitivnosti, deprivacije i antišambriranja. Prva je: „Kampanilizmom se (...) naziva bolesni i pa- tetični odnos prema zavičaju. Kampanilizam je parohijalno uzdizanje svojeg mjesta nad sva druga naselja i gradove, iskazivanje apsolutne ljubavi zavičaju koja se iden- tificira s onim prostorom do kojega dopire zvuk zvona s vlastitog zvonika“. 14 Druga je: „Kampanilizam je (...) oznaka za sustav vrijednosti koji ekstremnim zavičajnim mjerilima procjenjuje najveći broj činjenica“. 15 Kada riječ zavičaj zamijenimo sintagmom životni prostor zajednice (ili nečime slič- nim: ekskluzivni prostor, jedan od drugih prostora 16 i sl.), onda u definiciju ulaze svi prostori čiji duh izlazi iz njih, jednako tako i socijalne skupine/grupe koje ih čine kampanilističkim. Duhom i prostorom/teritorijem (dobrovoljno ili ne) omeđene za- jednice ponašaju se vrlo slično u distribuciji zatvorenih (ali, ekskluzivnih i poželjnih) vrijednosti . To su gradski kvartovi (toskanske fešte), navijačke skupine (gvelfi, gibe- lini), akademske i slične zajednice s duhovnim strukturama dugoga trajanja, speci- fični prostori koje vrijednosti ne čuvaju samo u imanenciji propisanih ideja, nego i u distribuciji izvornih. Zato kampanilizam nije povlastica samo manjih sredina, nego je on pojava i unutar većih urbanih prostora, pa ponekad i neke držav(ic)e djeluju 13 Npr. pejor. ljubav prema svom gradu ili svom kraju; uski lokalni patriotizam (doslovno, dokle se vidi svoj kampanil = zvonik) [Hrvatski jezični portal, hjp.znanje.hr/ ]; mjesno rodoljublje, uskogrudna privrženost zavičaju (Hrvatski leksikon, www.hrleksikon.info/ ). 14 Slobodan Prosperov Novak, „Kad zvonik zakloni pogled“, Jutarnji list , 13. X. 2007., www. jutarnji.hr/arhiva/kad-zvonik-zakloni-pogled/3311312/ (pristup: 30. 8. 2016.). 15 Ivan Rogić,„Hrvatski otoci: sjećanje na pet razvojnih ograničenja“, Društvena istraživanja , br. 12-13, 1994., str. 442. Vrijedno je u tu Rogićevu definiciju uključiti i ove njegove rečenice: „Poznato je da su otočne zajednice sklone, napokon kao i druge zajednice kojima je komu- nikacija s društvenim središtima otežana, inzistirati na kampanilističkim elementima vlas- tita identiteta. Na taj se način stvara mreža pojačanih zavičajnih razlika, u kojoj se čak i minimalne razlike od drugih dramatiziraju, bilo pomoću kulturnih bilo pomoću političkih obrazaca, a sličnost s drugima, ma koliko bile velike, zanemaruju ili marginaliziraju.“ ( Ibid. ) 16 Pa kada i asociramo M. Foucaulta, rekli bismo kako lokalizaciju ( localisation ) u našem problemu ne zamjenjuje prostiranje ( l’étendue ), barem ne na simboličkoj ravni. (Michel Foucault,„O drugim prostorima“, Glasje , br. 6, 1996., str. 8-14.)