Nova Istra

115 Milorad STOJEVIĆ HRVATSKI KNJIŽEVNI REGIONALIZAM NEKADA I DANAS (ili satom na tornju). Anegdotska klasika kampanilističke predaje svjedoči o su- parništvu dvaju mjesta blizu Napulja, San Gennara Vesuviana i Palma Campanie. Sangennarani / Sanđenarani su zaključili kako je satni brojčanik na istočnoj strani zvonika okrenut prema mrskim Palmacampagnanima / Palakampanijcima, pa su ga na toj strani onesposobili jer mještani Palma Campanie ne bi smjeli čitati njiho- vo , to jest vrijeme iz San Gennara Vesuviana. Ima još sličnih, možda i glasovitijih suparništava, 1 ali netom spomenuto gotovo da je opis djelatnoga kampanilizma. Osim kraćenja prava na vrijeme, još su regulatorni u kampanilizmu i pogled sa zvonika, to jest vidljiv doseg, vidno polje (kampimetrija) i zvuk zvona (po mogućno- sti brončanoga iz Campagne) ili ure na kampanilu. 2 Zaustavljanje vremena jedna je od simboličkih odlika kampanilizma, vjerojatno najbitnija. Takvo je stajalište kam- panilizam pospremio u razne pojave društva, politike, arhitekture, tehnologije itd., pa zato i u književnu djelatnost, zapravo u vid i privid pjesništva. Obično se kampanilizam, valjda zbog podrijetla, veže za mediteranski svijet, ali terminološke inačice upućuju i na njegovu širu zemljopisnu raznovrsnost. Englezi ga zovu parohizam/parohijalizam ( parochialism ), Francuzi l’esprit de clocher (duh zvo- nika), Španjolci politica de campanario , ali etnološki i antropološki označen je ondje i kao sociocentrizam ( sociocentrismo ). 3 Tim su nazivima ponegdje bliski pojmovi poput ovih: nacionalizam, lokalizam, komunitarizam, primitivizam, inzularizam, provincijalizam, regionalizam, lokalpa- triotizam, partikularizam, vernakularizam, minimalizam, kao i svi slični pojmovi koji udovoljavaju osnovnoj relaciji: ponos ‒ osjećaj pripadnosti ‒ suparništvo ( orgoglio , spi- 1 U Italiji npr.: Pisa ↔ Livorno, Firenza ↔ Siena, Pisa ↔ Lucca, Bergamo ↔ Brescia, Lecce ↔ Brindisi, Rim ↔ Milano, podrijetlo toskanskih fešti... Usp. Donatella Costa, „Il Campanilismo in Italia – può essere superato?“, http://languageandthecity.tumblr.com/post/37400434849/il-campanilismo-in-italia- pu%C3%B2-essere-superato (pristup: 21. 1. 2017.). Domaća varijanta: „Dario Marušić pak pripovijeda mi kako su poslije rata na onim mitinzima pred savezničkim komisijama, kad se odlučivalo čija će Istra biti, Momjanci rekli da oni jesu Hrvati, doduše, ali da ga oni neće biti Hrvati ako su i Grožnjanci Hrvati.“ (Milan Rakovac, „Neka nama naša zvona zvone“, www.glasistre.hr/ , pristup: 21. 1. 2017.). 2 Suvremena kampanologija (a i ona zna biti kampanilistička, ali mi malo znamo o kampa- nologiji, pa to ne držimo važnim) sve više istražuje veze između objektivnih i subjektivnih značajki zvuka zvona, pa bi se u takva istraživanja u nekoj spekulativnoj tezi mogla naći i psihološka veza zvuka zvona i kampanilističke psihologije, filozofije i sl. (Usp. npr. Iva M. Salom, Analiza akustičkih karakteristika zvuka zvona , Beograd, 2015., v. literaturu u tom radu, str. 205-225). 3 Ana Perinić Lewis, „Hvarski kampanilizam – stereotipi i podrugljivi etnici otoka Hvara“ , Studia ethnologica Croatica , vol. 23, 2011., str. 217.