Nova Istra

60 NOVI PRIJEVODI Marina KOLUDROVIĆ panoramske širine u unutarnji svijet „vedrog“ Levija: o drugu Guidu iz gimnazij- skih klupa, pa sve do prvih radnih dana u kemijskom laboratoriju; o Françoisu Rabelaisu, procesu dobivanja gume iz kaučuka,„memoriji“ izlizanih ploča gradskih nogostupa; o etimologiji kemijskog nazivlja i raznih drugih pojmova; o neobičnoj podudarnosti dječjih igara, brojalica i pjesmica u raznim udaljenim društvima i kulturama; o fizikalnim svojstvima jantara i kemijskoj strukturi grafita i dijamanta; o djedovu obrtu, nametnicima, o tomu zašto je strah čovjeku ipak koristan... Djetinjom znatiželjom i odraslim zadiranjem u tuđe poslove 1 napravljena je – iako idealno nikad popunjena ili dovršena – dragocjena škrinjica uspomena na uglavnom profesionalno nesuđene mu zanate. Nedovršenost njegova trésora nije uvjetovana kronološkim čimbenicima autorove dobi, a najmanje gubitkom intere- sa. Od književnih se početaka Levi izdvaja neumornim pronalaženjem pitanja i na naoko već postavljene odgovore; sukus je to njegovih djela o Drugome svjetskom ratu i stradanju Židova u Europi, poput Zar je to čovjek? , Primirje , Potonuli i spašeni i drugih, u kojima opće humanitarno pitanje s mnoštvom konkretiziranih inačica još uvijek čeka točan odgovor, približavajući se s vremenom očajnički ironičnom epitetu retoričkog . Druga je karakteristična odrednica njegova pisma ujedno i vrlo rijetka u knji- ževnosti, s ponekom iznimkom poput Itala Calvina u talijanskoj prozi, a to je pri- bližavanje – ili makar pokušaj približavanja – prirodnih i humanističkih znanosti: „Nadam se da će ovi moji zapisi, skromno ograničeni uloženim trudom i njiho- vom količinom, pokazati kako ‘dvije kulture’ nisu međusobno nespojive, već da se katkad, postoji li dobra volja, i uzajamno prožimaju“, zapisao je u predgovoru Tu- đeg zanata . Autorov je stil, optikom profesionalnog empiričara, nadalje podrobno usmjeren na odjeljivanje zbiljskoga i imaginarnog, provjerljivih činjenica i varljive mašte, ortodoksne i popularne znanosti. Pritom je dosljedno naglašena već spo- menuta etičko-moralna konstanta, ujedno i kao iskaz piščeve prevladavajuće ka- rakterne crte. Od mnogih općih odrednica opusa preslikanih na ovo djelo, Levijev kritičar i biograf Marco Belpoliti u svojemu vodiču po autorovu opusu i biografiji navodi i „enciklopedičnost“ 2 , koja je u kontekstu odabira i razrade tema ovdje pret- hodno opisana. Što se tiče strukture, ta je Belpolitijeva odrednica ipak vidljivija npr. u organizaciji autobiografskih ulomaka po Mendeljejevu načelu u Periodnom sustavu , zbirci u kojoj je svaka od 21 priče naslovljena nazivom nekog od kemijskih elemenata. Odabir triju eseja za ovaj broj „Nove Istre“ načinjen je, popularno rečeno, prema 1 Autor se u predgovoru, doduše mnogo slikovitije, definirao kao „znatiželjni diletant“, „krivolo- vac“,„voajer“,„zabadalo“... ( op. prev ., kao i sljedeće). 2 Izv. tal. il carattere enciclopedico (Marco Belpoliti, Primo Levi, Mondadori, Milano, 1998.).