Nova Istra

97 Zdravko ZIMA SUVREMENA KNJIŽEVNOST krvavo osjetljivim političkim pitanjima; ali drago mi je da neka razmimoilaženja nisu poremetila naše prijateljstvo. Nema potrebe da hvalim Jelačića (koji je privatno Jelac i Ban), još manje da hvalim samoga sebe, ali vjerujem da je za to zaslužna naša koncilijantnost. O njegovoj prvoj knjizi pripovijedaka pod naslovom Okus mesa pi- sao sam u Studentskom listu . Bože blagi, prošle su odonda 42 godine. Nakon jednosatnog odmora u Splitu, upotpunjenog mediteranskom spizom, ot- putili smo se prema Gradcu. Uslijedila je svečana večera u hotelu Sunce. Umjesto deserta, slušali smo evergreen bandMusic Forever , a pjevali su tenor Stefan Kokoškov i sopranistica Alma Karmelić Mimica. Premda potječe iz obitelji bugarskih korije- na, Kokoškov djeluje kao fetivi Dalmatinac. Član je opernog ansambla HNK-a iz Splita, obožava tjesteninu (što dokazuje svojim habitusom), a najveća strast su mu oldtimeri . Ima ih četrdesetak, među njima i jedan Titov Mercedes. Njegovi znanci tvrde da je izvrstan zabavljač i imitator. Okrenete li glavu, pomislit ćete da slušate Tita, Azema Vllasija ili nekog trećeg, po izboru! Trenutno snima film u kojem glu- mi židovskog trgovca iz Splita na početku 20. stoljeća. Nevjerojatna persona, taj gospodin Kokoškov. Osim što izvrsno pjeva, Kokoškov pridonosi kozmopolitskom statusu Splita, koji svojim ispadima unagrđuju lokalni pravaši i Hajdukovi navijači, pretvarajući ime omiljenog kluba u program vlastitog ponašanja. Zanimljivo: jedan od najvećih Splićana bio je Tolja Kurdjavcev (1930.-2008.), čiji je otac, Rus, poslije Oktobarske revolucije pobjegao iz Moskve i skrasio se u Dioklecijanovu gradu. Kao i Kokoškov, njegov otac bio je operni pjevač. A najbolje knjige o Splitu napisali su ruski Dalmatinac Tolja Kudrjavcev i talijanski Splićanin Enzo Bettiza, koji deset- ljećima živi u Milanu. Previše je povijesnog taloga u životima pojedinaca i životi- ma naših predaka da bismo smjeli pristati na nacionalističke revindikacije. Srećom, svojom umjetnošću, gospođa Karmelić pomogla je da zaboravim neugodne teme; kakav glas, kakav stas! Petak, 26. rujna Skup o Andrijaševiću u punom je zamahu. Govore Slobodan Prosperov Novak, Veljko Barbieri, Viktoria Franić Tomić, Željko Ivanković, Jakša Fiamengo, Ivan Pe- derin, Aleksandar Jakir, Tihomil Maštrović, Josip Vrandečić, Milko Andrijašević i drugi. U večernjim satima, u Drveniku, referiraju Đuro Vidmarović et mea parvitas. Neću citirati samoga sebe. Nastojao sam pokazati i dokazati da je Matoš pisac koji dopire do naših dana i koji nas se tiče više od mnogih suvremenika. Govorio sam i o Krležinu odnosu prema Rabbiju, zaključujući da je Krležino djelo kompaktno, kao i njegov život, dok je Matoševo disperzirano i diverzantsko, kao i njegova biografija, iako u homogenosti međusobno suprotstavljenih silnica tvori jedinstven mozaik u