Nova Istra

49 20 / 25 mišljanja naspram izvana nametnutih uzusa koji autorima nalažu da se odluče žele li pisati „pra - vi“ znanstveni dirskurs, zanijekavši pritom da i preciznost može biti lijepa, ili žele pisati „čisti“ književni diskurs, zanijekavši pritom i sebi i dru - gima da „Bogom dano“ u umjetnosti ipak poči - va na (auto)refleksiji, i da bez istraživačke strasti nema ni spoznaje života koja bi nadilazila tugu, a nerijetko i bijedu, intimnoga dnevnika. ZAGOVOR Priznat ću vam jednu malu tajnu: ja uporno stavljam tekstove objavljene u „Novoj Istri“ na ResearchGate – facebook za znanstvenike na kojem „ozbiljni“ istraživači jedan drugome čitaju (i besplatno „skidaju“) znanstvene radove. Po - stala mi je strast svako toliko podmetnuti „ku - kavičje jaje“ nekog ogleda između mojih drugih čisto-znanstvenih tekstova. Na ResearchGateu je oko 80.000 znanstvenih radova u opticaju, ali tu vrijedi istinska demokracija: nitko pametan neće zasuti „smećem“ vlastiti kompjuter: čita se i komentira samo ono što se smatra istinski vrijedno čitanja i komentiranja. I tu – na moje ve - liko čuđenje – hibridi književnog i znanstvenog prolaze puno, puno bolje nego što prolaze na mjestima predviđenim za finaciranje književih i znanstvenih publikacija. Ogledi se čitaju. Trebalo bi za njih stvoriti novu publiku. Čini mi se da se „Nova Istra“ upravo oko toga silno trudi. Zato mi je draga, i zato u njoj objavljujem. Čitajte ogle - de! Pišite oglede! Sibila PETLEVSKI, red. sveuč. prof. i književnica, Zagreb Et consortes... Neoglagoljizam eksplodirao je Istrom u Oslo - bođenju, zatiran protureformacijom, ireden - tizmom, fašizmom, kroz dva svjetska rata i ge - nocidalne egzoduse. Posrijedi je bila kulturalna revolucija nezabilježenih razmjera: prva genera - cija hrvatskih diplomanata vraća se iz Zagreba u zavičaj, puna povijesnoga pamćenja, energije, strasti, pa i znanja, ali Istra je još tabula rasa; Ljubica Ivezić sa svojim pulskim gimnazijalcima pokreće „Istarski borac“, povratnik iz izagnan - stva Marijan Grakalić s grupom entuzijasta osni - va „Istarski mozaik“ MH, Zvane Črnja upostavlja Čakavski sabor. Tako da 70-ih godina prošlog stoljeća istarski Hrvati odjednom stvaraju cijeli pokret zamjetne artističke, kulturalne produk - cije, u literaturi, likovnim umjetnostima, glazbi, duštvenim znanostima. Nakon osamostaljenja Hrvatske, Boris Biletić et consortes pokreću „Novu Istru“, uzvisuju časopis do visokih razina, okupljaju pisce i tvore Ogranak DHK. Književni život buja, u vrhu s elegantnimDanima eseja, Fo - rumom Tomizza, Šoljanovim danima..., vrstom vrsnih pisaca i napose prvorazrednom europ - skom etno-jazz-pop scenom. Zato je Istra danas Planet Kulture. Milan RAKOVAC, književnik, Zagreb Supostojanje različitosti „Nova Istra“ je literarni časopis koji već u imenu ima regiju, ali zbog toga nikako nije ograničen ili osuđen na provincijalnost, suprotno, baš terito - rijalna određenost dajemu posebnu dubinu i uni - verzalnu visinu između kojih uvijek titra stvarni život i njegovo stvaralaštvo. „Nova Istra“, u kojoj se isprepliću poetske, prozne i filozofske teme, novo stvaralaštvo i tradicija, književni jezik i dija - lekti, otvara i podudara se s dijalektikom života i dokazuje da je univerzalno u lokalnome, kako je u svome „kritičkom regionalizmu“ među prvima uočio Kenneth Frampton. Baš ta paradigmatska promjena iz „sukoba civilizacija“ u supostojanje različitih kultura najveći je izazov 21. stoljeća, ne samo u Istri i Hrvatskoj, nego u novoj Europi i svim novim zemljama svijeta. Čestitam „Novoj Istri“ i ogranku DHK-a, želeći da taj mali čamac još dugo tako dobro plovi zaljevima Istre i oce - anima svijeta. Janko ROŽIČ, arhitekt, Ljubljana