Nova Istra

447 Fahrudin NOVALIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Svaki leksikografski izvor, ovisno o tome što obrađuje, zahtijeva i precizan naslov. U Leksikon su, osim sociološkoga nazivlja, uvrštene i biografije autora s prostora bivše Jugoslavije, koji su doktorirali iz područja filozofije, sociologije, politologije i ostalih humanističkih i društvenih znanosti, a ispunjavaju uvjete navedene u ovome tekstu, pod međunaslovom Uloga i smisao integrativnoga mišljenja i djelovanja . Zato bi za neko sljedeće, dopunjenjo i prerađeno, izdanje Leksikona bio primjereniji na- slov – Leksikon sociologije , nego Leksikon socioloških pojmova . Usto, moguće, novo izdanje Leksikona potrebno je dopuniti i inovirati pojmovi- ma i teorijama koje su izostavljene ili, više ili manje – nove. Primjerice: teorija želja, teorija potreba, teorija interesa, teorija o kraju ideologije... Pojam rat obrađen je bez objašnjenja implicitnoga rata / specijalnoga rata kao supstituenta i komplementa rata kao oružanoga sukoba. Pojmovi rasipanje i potrošačko ponašanje uopće nisu obrađe- ni, a riječ je o visoko entropijskom obrascu ciničkog i nihilističkog odnosa čovjeka prema prirodi, društvu i samome sebi – o neracionalnom, bahatom i pohlepnom ponašanju – pogubnoj neodgovornosti za budućnost, što je dijelom izazvalo aktu- alnu globalnu krizu. Sinergijsko djelo(vanje) autora u Leksikonu zahtijeva i dosljedno integrativno mi- šljenje te integrativnu obradu nazivlja. Nova, izmijenjena znanstveno-tehnološka stvarnost zahtijeva da suvremeni čov- jek, tijekom svoga rada, proizvodnje i djelovanja mijenja i samoga sebe. „Ne biti svjestan toga znači živjeti u prošlosti, u svijetu iluzija, uza sve rizike koji prate po- manjkanje svijesti o (nužnosti, op. a.) promjena (i razvoja, op. a.)“ (F. Šuran, Znan- stveno-tehnički aparat i „novi“ čovjek , u: Sažeci izlaganja na Simpoziju – Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja , HFD, Zagreb, 2013.) Zato proturječja suvremenoga globaliziranog svijeta, uključujući i njegovu kao- tičnost, te interdisciplinarna i integrativna orijentacija sociologije i srodnih discipli- na društvenih i humanističkih znanosti, zahtijevaju integrativno mišljenje i djelova- nje – novu paradigmu znanja i razumijevanja aktualnih problema čovjeka, prirode, društva, čovječanstva. Dio tih pretpostavki već se nalazi u Leksikonu , jer preferira autore i pojmove koji su dio jezičnoga blaga suvremenih socioloških tekstova. Uvjet za uvrštavanje autora u Leksikon bio je taj da su doktorirali u oblasti filozofije, socio- logije, politologije i ostalih humanističkih i društvenih znanosti, „da imaju objavlje- ne knjige i znanstvene radove s validnom recenzijom, da je prepoznatljiv njihov javni humanistički angažman, da znanstvena zajednica može od njih preuzeti određene misli, ideje i forme društvenog djelovanja... Leksikon povezuje sociologiju, osnovne sociološke discipline i sociologiji srodne znanosti u jednu kompleksnu cjelinu“. To ukazuje i na, barem početno, interdisciplinarno i integrativno obilježje Leksi- kona , sa stanovitommogućnosti razvoja sociologije kao pluriperspektivne discipline