Nova Istra

41 20 / 25 tisak postupno izumire) i duhovno (površnost, nekritičnost i ekskluzivnost glavni su suvremeni parametri vrijednosti), klasični, tradicionalni i nespecijalizirani časopisi širokoga spektra pisa - ne riječi (od astronomije do gastronomije) op - staju iz intelektualnoga ponosa, iz dostojanstva pameti, u inat obezvrjeđivanju svijeta, u dišpet kulturnoj industriji (ili točnije: industriji kultu - re). Ostati nesuvremen u današnjoj otupjeloj suvremenosti revolucionaran je poduhvat koji Nova Istra (od 1996., 50 svezaka), nastavljajući u najboljoj (polustoljetnoj) časopisnoj tradiciji Istarskog mozaika (1963. - 1974., 41 svezak) i Istre (1974. - 1993., 80 svezaka), njeguje i promiče pra - teći, prije svega, nacionalni (hrvatski) i zavičajni (istarski) kontekst epohe u globaliziranom su - permarketu svaštica. Vraćanje tradicijskim vri - jednostima časopisa, kolikogod anakrono i kon - zervativno bilo (srazmjerno onomu koliko smo nepromišljeno i mladenački buntovno bili protiv tih istih vrijednosti u zamjenu za utopijsku suvre - menost, dakako ni u primislima ovakvu), jedino je utočište (pored rijetkih knjiga) zdrava razuma, kritičkog duha, umjetnosti i znanosti. Mi smo do - nekle znali nastaviti tamo gdje su stariji zastali, a sad smo u njihovoj poziciji bez mladenačke bun - tovnosti koja se ne nazire na obzoru ubrzana i površna silicijeva svijeta… Miodrag KALČIĆ, prof., bivši tajnik i redoviti suradnik „Nove Istre“ Talijanski zavičajni pisci hrvatskome čitatelju Na stranicama „Nove Istre“ prijevodima sam dosad predstavila nekoliko talijanskih pisaca naše sredine, među kojima su neki prvi put „pro - govorili“ hrvatskome čitatelju. U rubrici „Novih prijevoda“ objavljeni su tako mlađi autori poput Marianne Jelicich Buić, Gabrielle Chmet, Rosa - nne Bubola i Alessandra Salvija, perjanica gene - racije rođene sredinom sedamdesetih, no jed - nako tako i prijevodi autora koji su svima njima, pa i meni, istinski književni uzori: Isabella Flego, Claudio Ugussi... Potonjem je, primjerice, godine 2012. objavljena izvanredna pripovijetka „Vene - cijanski akvarel“, čime je „Nova Istra“ pridonijela obilježavanju njegova osamdesetog rođendana. Lorena MONICA KMET, prevoditeljica, Buje Prepoznatljivost i važnost u širem prostoru Unatoč redovitim pozivima, nisam puno dolazio na Dane eseja u Pulu, a u časopisu „Nova Istra“ jedva da sam objavljivao, pa ipak na samom po - četku pokretanja serije napisa o eseju, kao po - malo zapostavljenomžanru, koji se gušio u znan - stvenjačkom pristupu književnosti, podržao sam Borisa Biletića i moga generacijskog pjesni - ka Danijela Načinovića da djelatno pripomognu esejističkom pisanju, posebno i ustanovljenjem svehrvatske nagrade za esej u imenu Zvane Čr - nja, koji je meni nekad davno bio, uz Zvonimira Bartolića iz Čakovca, dragi i kvalitetan književni glas „iz provincije“. Ono po čemu se danas časo - pis „Nova Istra“ i izdavaštvo uz nju izdvajaju iz sličnih regionalnih inicijativa nije samo briga za lokalne hrvatske i druge istarske teme i autore nego njihova prepoznatljivost i važnost u širem hrvatskom i međukulturnom prostoru. Posebno bih istakao i prijateljsku privrženost pojedinih sudionika Dana eseja , koja kao da uvijek iznova obnavlja atmosferu nacionalno povjerljivih, kul - turno-tolerantnih i ugodnih razgovora, i izvan redovitoga programa. Zvonko KOVAČ, red. sveuč. prof. i književnik, Zagreb Povijest protkana strašću Dvadeset godina časopisa „Nova Istra“ (u svjetlu našega ČA i ŠTO) San jako kuntenat, ma i štut, ČA van moren čes- titat dvajset let u svoje ime, ali prije sega, u ime