Nova Istra
404 Miodrag KALČIĆ, Pula FELJTONI O „TOJ NAPUŠTENOJ, OD BOGA I LJUDI ZABORAVLJENOJ PULI“ „Asimilacija i akulturacija bila je tako brza i učinkovita da se ponekad već u prvom naraštaju gubilo hrvatsko etničko obilježje i napuštao hrvatski jezik (tj. istarska čakavica), tako da dobar dio (i današnjih) puljskih Talijana po- tječe iz hrvatske sredine. Kozmopolitska obojenost i multikulturalnost, koju se prečesto unaprijed neopravdano i pretjerano afirmativno podrazumijeva, sa simpatijama prihvaća i kao mantru shvaća, na primjeru je Pule prije za- bluda negoli odlika, jer nipošto i nikako ne predstavlja uobičajenu politi- kantsku frazetinu za dobar suživot i skladnu snošljivost mnogonarodnoga stanovništva.“ Od 13. siječnja 2007. do 21. lipnja 2008., svake ili svake druge subote – u tada još donekle dobrostojećemu (no odavna prije već ideesovskom) ali još„nefađaniziranom“ (poA. Faggian/ ij/u) dnevniku Glasu Istre (prijekoj, gotovo ranojutarnjoj fiziološkoj potrebi svakoga Istranina, Istrijana i Istriana koji imalodrži dozavičajnosti: hrvatskoj,istarskoj,talijanskoj,ilimimo svake ideologije i svjetonazora) –pulski je arhitekt FrancAncelj ispisao„40 feljtona pod zajedničkim nadnaslovom: Sto godina pulskih vizura . * 1 Njihov je autor pomoću usporednih fotografija istih mjesta, no iz različitih razdoblja, želio prikazati izgled pojedinih ambijenata grada Pule u pr- vome desetljeću 20. stoljeća i danas, stotinu godina kasnije.Akako je posrijedi iznimno burno stoljeće, bilo je neminovno predstaviti i ponešto od onoga što se s pulskimvizurama događalo * Franc Branko Ancelj, Sto godina pulskih vizura: sabrani feljtoni & izabrani polemički članci , Cvajner, Društvo arhitekata Istre / Società architetti dell’Istria, Pula, 2013., 274 str. Gospodin Ancelj preminuo je tijekom nastanka ovoga sveska časopisa, 24. travnja 2015., u svojoj Puli. ( Op. ur. )
RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=