Nova Istra

398 PRILOZI O ZAVIČAJU Darko DUKOVSKI koje su, s jedne strane, zahtijevale politiku odmazde, a drugi pak blokadu i osvajanje vojarni. Posebno je bilo osjetljivo pitanje vojnoga aerodroma s kojega su zrakoplovi polijetali u napade na ostale dijelove Hr- vatske. Međutim, napad na dobro branje- ni aerodrom imao bi za posljedicu velik broj žrtava i vjerojatno teško razaranje grada. 93 Najkritičniji incident dogodio se u noći 25. na 26. rujna 1991., kojom prigodom je došlo do izmjene paljbe iz vojarni pre- ma gradu i prema Štinjanu, ali i iz grada prema vojarnama. Navodno je napad na vojarne minobacačkim oružjem, ručnim bacačima i streljačkim oružjem došao iz smjera štinjanskoga groblja, brodogradi- lišta Uljanik i cementare Giulio Revelan- te . Počinjena je manja materijalna šteta, ali bez ljudskih žrtava (u nogu je ranjen jedna vojnik JNA). 94 Rezultat: zbog po- pustljivosti i humanosti kontraadmiral Barović je smijenjen. Vladimir Barović tragičan je lik u nevremenu. Počinio je sa- moubojstvo na Visu 28. rujna 1991., dan pošto je razriješen dužnosti zapovjednika Pulskoga garnizona i postavljen za zamje- nika zapovjednika Vojno-pomorske obla- sti Split, viceadmirala Mila Kandića. Tre- bao je, naime, preuzeti dužnost načelnika štaba Vojno-pomorske oblasti (VPO) Split umjesto kontraadmirala Fridricha Mo- rettija, koji je tih dana umirovljen na vlastiti zahtjev. U trenutku kad je promaknut na višu dužnost, Barović je izabrao časnu smrt. Nadređenima je u pismu ostavio tri konkretna razloga toga čina: angažman JNA i JRM protiv Hrvatske bio je za njega „čin protiv časti Crnogorca“, nije mogao podnijeti okolnosti u kojima ne može ništa 93 GI, 19. 9. 1991., Bez panike pripravni za najgore . 94 GI, 27. 9. 1991., Ponoćna paljba uzdrmala Pulu . Vladimir Barović Vijest o smrti admirala Vladimira Barovića, objavljena u „Glasu Istre“.