Nova Istra

374 PRILOZI O ZAVIČAJU Darko DUKOVSKI su vrijedile donesene odredbe, koje će stupiti na snagu čim bude naređeno da se grad isprazni. Odmah će biti evakuirano stanovništvo Pule, Brijuna, Štinjana, Pe- roja, Fažane, Vodnjana, Galižane, Muntića, Loborike, Valture, Šišana, Ližnjana, Medulina, Pomera i Premanture. Svi oni koji nisu bili državni činovnici i namje- štenici, radnici Arsenala, vodovoda ili zaposleni na drugim vojnim radovima mora- li su napustiti sela i grad. U kategoriju „nezamjenjivih“ građana spadali su radnici Zavoda za rasvjetu, vodovoda, vatrogasci, osoblje bolnica, ljekarnici, osoblje po- grebnih poduzeća, tvornice leda, mlinova na paru, kupalištâ, poduzećâ za prijevoz, dušobrižnici, liječnici, babice, „ inžiniri “, strojari, trgovci, krčmari, mesari, pekari, kovači, limari, stolari, zidari, kolari, bačvari, sedlari, remenari, brijači, bolničari, tiskari, krojači i ostali obrtnici. Vidjeli smo da su i prostitutke ostale „... za opće dobro “. Svi su oni morali zatražiti posebnu iskaznicu, koja im je služila kao propu- snica i kao iskaznica za hranu. U Puli su ostale i civilne osobe zaposlene u vojnim zavodima. Sveukupno je u Puli ostalo oko 12 tisuća ljudi. Oni koji nisu napravili iskaznice, morat će napustiti grad u roku koje im poglavarstvo bude naredilo. Kada se bude napuštao grad (prema posebnim kriterijima), posebna će komisija kotar- skoga poglavarstva provjeravati, od kuće do kuće, je li naredba izvršena. I obitelji zaposlenih morale su otići. Jedine obitelji koje su u cijelosti mogle ostati u svojim domovima bile su one s djecom starijom od sedam godina, a koje su imale hranu za godinu dana unaprijed, a takvih je bilo malo. Mjesto evakuacije trebalo je biti naknadno javljeno oglasom. 27 Sredinom svibnja i lipnja 1915. najvećim je dijelom evakuirano stanovništvo Pule i Puljštine u unutarnje zemlje Monarhije – Austriju, Mađarsku, Moravsku i Češku. 28 Računa se da je s područja grada i okolice evakuirano preko 26 tisuća ljudi. 29 Naravno, ulazak Italije u rat, svibnja 1915. na strani Antante, ostavio je, usto, određene posljedice i na odnos prema talijanskome stanovništvu grada. Nesum- njivo da je došlo do podvajanja stanovništva, posebice nakon toga što se saznalo kako su neki talijanski sugrađani dezertirali iz austrijske vojske i pridružili se tali- janskoj. Talijanski lokalni političari bili su nadzirani ili internirani u unutrašnjost Monarhije. Riječ je od približno 400-tinjak osoba, koje su označene kao „ireden- tističke“ i koje su internirane na područje Mittergrabena i Oberholabruna, a onda na područje oko Gmünda, Mitterndorfa, Teinklamma, Deutschbroda (do 1945. Německý Brod, a danas Havlíčkův Brod ) u Češkoj, i Wagne. Kampovi u mjestima Braunau, Katzenau blizu Linza, Mitterndorf u Austriji i Tapiosuly u Mađarskoj 27 Isto. 28 Romano Baldini, Il convoglio verso la Stiria ,Arena di Pola, 28. 2. - 8. 8. 1972., Gorizia, 1972., str. 419. 29 Andrej Bader, IvanMišković, Zaboravljeni egzodus 1915.-1918. , Pula: vlastita naklada, 2008., str. 20.