Nova Istra

33 20 / 25 hovni i kreativni marazam... Nova Istra buja du- hovnom širinom, promiče domete zavičajnih pogleda u prostore europskih obzora... Korakom usmjerenim prema inovacijskim te - mama, domišljanjima i premišljanjima o našem vremenu, korakom koji ne poznaje spoticanja, časopis Nova Istra i ostale djelatnosti Istarskog ogranka DHK (navlastito Puljski dani eseja i na- kladništvo) iz godine u godinu proizvode nova duhovne, književne, interdisciplinarne i transdis - ciplinarne prinose. I ovo – za kraj: radije bih pet puta godišnje doživ - ljavao blagdane štiva u Novoj Istri opsega stotinu stranica, negoli jednom po petsto! Miroslav BERTOŠA, povjesničar, professor emeritus, Pula Raznovrsnost i razina Svojim svescima „Nova Istra“, svakako jedan od najpoznatijih istarskih časopisa s područja knji - ževnosti, povijesti, kulturologije i kulture uop - će, ulazi u treće desetljeće svojeg postojanja, tijekom kojeg se može pohvaliti kontinuiranim izlaženjem. Od samog početka okupljao je vrsne književnike, znanstvenike i stručnjake s različitih područja, a važno je spomenuti damnogi od prvih suradnika svoje radove u časopisu objavljuju i danas. Posljednjih je godina „Nova Istra“ znatno proši - rila krug svojih suradnika, ne samo iz Hrvatske, već i iz inozemstva, pa svesci koji se nalaze pred nama svaki put iznova iznenađuju velikom raz- novrsnošću priloga. Glavnom uredniku, dr. sc. Borisu Domagoju Bile - tiću, kao i ekipi vrsnih istraživača i zaljubljenika u ovaj kraj, uvijek polazi za rukom održavati, pa i podizati stručnu i znanstvenu razinu mnogo - brojnih tema i priloga, učiniti ih raznovrsnim i približiti sve širem krugu čitatelja i poštovatelja prošlosti i kulture Istre. Slaven BERTOŠA, red. sveuč. prof. i povjesničar, Pula Svaki broj kao znak... Bilosnić, Tomislav Marijan: Hrvatska ogrlica, No- va Istra br. 1-2, god. 1., Pula, 1996., str. 121-128. Ovako bi glasilamoja bibliografska jedinica veza - na za prvi broj Nove Istre. Najljepša moguća na - java za moju poemu Ogrlica koja će kao zasebna knjiga biti tiskana 2006. godine. Nekami se oprosti namogućoj osobnosti, ali bez nje se ne može kazati kako me za Istru, simbolič - ki kazano za Novu Istru veže ljubav, kada je riječ o prostoru, ljudima i uglednome časopisu istoga imena, kojega i znalački vješto, za književne znal - ce i sladokusce, uređuje Boris Domagoj Biletić. Zahvalan sam, dakle, Biletiću koji je moju Ogr - licu, kao fijolicu u njedrima istarske curice, prvi stavio na jarbol istarske lađe zvane Nova Istra otisnute u traženje viših razina poimanja svijeta i života, istražujući i otkrivajući krvotok hrvat - skog književnog vremenskog trajanja. Možda je i slučaj htio, ili činjenica da je Nova Istra kao i moja Ogrlica, bila pohvala domovini i slobodi, pa da smo iskazali težnju nacionalnom jezičnom koi- neu s čakavsko-štokavskim rastom i kajkavskim pridjevom horvacki. Obgrlili smo se međusobno, kao što je to činio moj ravnokotarski i Borisov istarski prostor kroz svu svoju slojevitu i drama - tičnu prošlost na razini genosa i etnosa, zavičaja i domovine. Od tada svaki broj Nove Istre za mene je znak kako domovina ostaje u srcu svakog ponaosob u svim vremenima onako koliko mi sami ostajemo ljudi, otvoreni uljudbi i ljubavi prema drugima. Čestitam na jubileju, koji je svaki novi broj Nove Istre. Tomislav Marijan BILOSNIĆ, književnik, Zadar Nadrasta okvire časopisa Da su časopisi više od hambara književnosti, ali i njezinih motora i pokretača, odavno je poznato. Štoviše, prizivajući upomoć vrloga Tonka Šolja - na, baš na stranicama Nove Istre , pisao sam da su oni i ogledala dosega književne riječi, svoje -