Nova Istra

72 SUVREMENA KNJIŽEVNOST Lora TOMAS PRIJELAZ TRAJEKTOM I. Natiskani na trajektu preko rijeke Hooghly: Durgino ludilo na obalama Kovitla vrtloge crvene. Kad trajekt pristane, druga rijeka, Brža i opasnija od prethodne, Nabuja i probije kroz otvore u oba smjera. Utapamo se dok hvatamo zrak – Ljudi su nam već navrli do grla. II. Osjećam kako me plavi bliskost U ovom nepomičnom ljudskom stampedu Dok te gledam kako uspravan stojiš Okružen bengalskim mladićima glatkih obraza, Nedostižan, lica ozarena nenadanim užicima dok Tvoje plave oči prate kolebljivu liniju neba Trenutak prije negoli ova masa putnika divlje brizne Što prije dotaknuti pješčani sprud. Posrćem prema Milijunima koljena trenomice razgolivši komadićak kože: Moju spalu maramu neka postarija žena u padu hvata – Ovo nije ni mjesto ni vrijeme Za nehotična neumjesja . Nešto kasnije, sigurni iza poluspuštena prozora taksija Na crvenome zastoju ušuškani među autima, Aromama i zvukovima, čujem te gdje govoriš – Na gatovima za porinuća jučer Bilo je više fotografa nego bogova .