Nova Istra

140 XVII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Vinko BREŠIĆ Poslije će i u svojim Autobiografskim zapisima – u bilješci vlastite knjige Siva boja smrti ( 1974.) – pokraj spomenutoga podatka kako se javio pjesmicama u dječjim listovima i člancima u šapirografiranom đačkom listu Galerija te bio urednik Križe- vačkih novina 1953.-1954. –„(kojih nema ni Sveučilišna knjižnica niti ja)“ – zabilje- žiti da je „zajedno s K. Špoljarom uređivao listiće skupina mladih 1952. – Literatura i Galerija (svega po jedan broj ) i tako se uvrstio u legiju takvih sličnih pokušaja u nizu generacija hrvatske književnosti“. 12 Sve u svemu može se zaključiti kako je u jednome od dinamičnijih razdoblja hrvatske književnosti, i to na smjeni nekoliko paradigmi – kulturne, socijalne i po- litičke – sudjelovao i Krsto Špoljar. Bez njegova angažmana nemoguće je razumjeti svu slojevitost i delikatnost hrvatske književnosti, kulture i kulturnih politika na- šega modernizma. Sve te značajke jednako su se upisale i u Špoljarov lirski, prozni, dramski i kritički opus, a njegov urednički angažman – od časopisa, preko Knji- ževnog godišnjaka do danas kultne edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti te drugih nakladničkih projekata – govori o autoru koji je s jedne strane zagovarao društveno angažiranu literaturu, s druge autonomiju nacionalne književnosti kao još uvijek jedine čuvarice nacionalnoga identiteta. Sve to Špoljarov opus, ali i život činilo je aporičnim, pa i traumatičnim. Jednako kao i Vaupotićev za kojega se usudim reći da je doslovno pao kao žrtva manje vlastitoga temperamenta, a mnogo više kao žrtva neslobode koju je uporno prokazivao i dosljedno joj se opirao. Skupa sa svojim na- raštajnikom, prijateljem, suradnikom i suurednikom Krstom Špoljarom. 12 Usp. M. Vaupotić, Autobiografski zapisi , u: Autobiografije hrvatskih pisaca (ur. V. Brešić), Zagreb, 1997., str. 1319-1320.